Inowrocław

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Inowrocław
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 52°47′N 18°15′E / 52.783°N 18.250°E / 52.783; 18.250
Država  Poljska
Vojvodstvo Kujavsko-pomeransko
Povjat Inowrocław
Vlast
 - gradonačelnik Ryszard Brejza
Površina
 - Ukupna 30.4 km²[2]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 72,561[2]
 - Gustoća 2,385 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 88-100 i 88-115[2]
Karta
Inowrocław na karti Poljske
Inowrocław
Inowrocław
Pozicija Inowrocława u Poljskoj

Inowrocław (njemački: Hohensalza) je grad 72,561 stanovnika[2]u Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Inowrocław leži na rijeci Noteć udaljen četrdesetak km jugoistočno od svog vojvodskog centra Bydgoszcza.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Inowrocław je nikao kao trgovište u 11. vijeku, i to zahvaljujući soli koja se lako iskapala u okolici. Njegov sajam posjećivali su i strani trgovci o tom svjedoče brojne pronađene njemačke, engleske, češke, arapske, talijanske i bizantske kovanice.[1]

Kao trgovište je prvi put dokumentiran 1185. pod imenom u Novi Wladislaw. To ime sugerira da ga je možda osnovao Wladyslaw I Herman, koji je nakon pobune 1096. podržao razvoj novog mjesta i tamo smjestio svog kaštelana.[1]

Važnost naselja je vjerojatno rasla, budući da je krajem 12. vijeka sagrađena monumentalna crkva.[1]

U prvoj četvrtini 13. vijeka pjastovički vojvoda Kazimierz I sagradio je zamak u kom je 1237. (ili 1238.) dodjelio Inowrocławu - status grada po tadašnjem Magdeburškom zakonu uobičajenom po Šleziji. Nakon tog je u Inowrocław doveo Franjevce da pokrste pagane. Već prije 1320. najveći dio mjesta bio je opasan bedemom, zbog sve veće opasnosti od Teutonskih vitezova.[1]

Sve do 1327. Inowrocław je bio prijestolnica vlastitog vojvodstva. Kako se nalazio na teutonskoj granici bio je konstantno izložen njihovim napadima. Teutonski vitezovi su ga zauzeli 1332. i pet godina držali pod svojom vlašću. I nakon tog je stalno napadan, posljednji put 1431. kad su ga značajno oštetili.[1]

Vidljivi pad grada dogodio se u 17. vijeku za Švedsko-poljskih ratova. Nakon pljački i razaranja u gradu je živjelo samo 500 ljudi.[1]

Od januara 1773. nakon Prve podjele Poljske je kao Hohensalza dio Kraljevine Pruske i to je ostao slijećih 146 godina, sa kraćim prekidom za napoleonskih ratova.[1]

Pruske vlasti su 1819. raspustile franjevački red, srušile samostan a crkvu pretvorile u žitnicu i skladište hrane. Zauzvrat je stara židovska sinagoga pretvorena u tvornicu cigara.[1]

Njegov geografski položaj omogućio mu je da postane raskršće željezničkih pruga prema Poznańu, Bydgoszczu i Toruńu i industrijski centar. Sol se iskapala u novim rudarskim oknima, pivovara je počela s radom 1873., tvornica sode 1882. a nakon tog i brojni manji pogoni prehrambene industrije, tvornica poljoprivrednih mašina i tvornica parnih generatora Petzold u kojoj je radilo 750 radnika.[1]

Otkad je 1875. otvoreno lječilište na bazi slane vode iz rudnika, grad se proljepšao, podignuti su brojni pansioni, vile, a 1912. proradio je i tramvaj.[1]

Poraz Njemačke u Prvom svjetskom ratu oživio je nade Poljaka za nezavisnom državom . Te su se nade obistinile za Velikopoljskog ustanka 6. januara 1919. Grad je 1922. prezvan u Zdrojowisko Inowrocław (Lječilište Inowrocław).[1]

Za njemačke okupacije (1939.-1945.) Inowrocław je ponovno službeno Hohensalza.[1]

Inowrocław danas[uredi - уреди | uredi kôd]

Inowrocław je i danas popularno lječilište i industrijski centar, uz to i velik garnizon poljske vojske.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 „Historia” (poljski). Urząd Miasta Inowrocławia. https://www.inowroclaw.pl/strona-39-historia.html. Pristupljeno 14.01. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Poland: Kujawsko-Pomorskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/kujawskopomorskie/. Pristupljeno 14.01. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]