Infoshop
Infoshopovi su uglavnom mjesta na kojima ljudi mogu pristupiti anarhističkim ili autonomističkim idejama. Često su samostalni projekti ili mogu biti dio veće radikalne knjižare, arhiva, samoupravnog društvenog centra ili društvenog-kulturnog centra (lokalne zajednice). Infoshopovi obično nude letke, plakate, fanzine, pamflete i knjige za prodaju ili donaciju. Često su dostupni i drugi artikli kao što su značke, bedževi, lokalno prodizvedene majice i umjetnička djela. Infoshopovi također mogu osigurati mogućnost tiskanja i kopiranja kako bi se mogla proizvesti vlastita literatura. Infoshopovi omogućuju i prostore za sastanke.
Infoshopovi se nalaze u mnogim gradovima Sjeverne Amerike i zapadne Europe, ali i na drugim lokacijama diljem svijeta kao što su Australija, Izrael i Novi Zeland itd. To su prostori kojima upravljaju volonteri sami, no razlikuju se po veličini i funkciji - ovisno o lokalnom kontekstu.
Radikalni prostori[uredi | uredi kod]
Infoshop (sama riječ je kovanica, a dolazi od riječi: informacija i trgovina) fizički je prostor u kojem ljudi mogu pristupiti radikalnim idejama putem letaka, postera, fanzina, pamfleta i knjiga. Autor Bojan Kupirović za infoshopove navodi i termin alternativni informacijski centri.[1]
Infoshopovi također pružaju prostor za upoznavanje drugih ljudi i u nekim slučajevima za organiziranje događaja kao što su sastanci ili prikupljanje sredstava.[2] Neki infoshopovi imaju računala, fotokopirne strojeve i pisače tako da se pamfleti, članci, časopisi te novine mogu kreirati i zatim cirkulirati u mreži infoshopova.[3]
Znanstvenik Chris Atton opisuje infoshop kao "forum za alternativne kulturne, ekonomske, političke i društvene aktivnosti".[4] Na primjer, u letku u kojem je najavljivao svoje planirane aktivnosti, Autonomni centar Edinburgha (engl. ACE) naveo je da će staviti na raspolaganje lokalno proizvedene umjetnine i rukotvorine, ploče, majice, bedževe, knjige, zinove i informacije.[4] Kada se otvorio sljedeće godine, ACE je nudio letke, biltene, časopise o temama kao što su antivivisekcionizam, antimonarhizam te sabotaža lova.[5]
Poput društvenih centara, infoshopovi se razlikuju po veličini i funkciji ovisno o lokalnom kontekstu.[5] Mnogi su suvremeni anarhisti po prvi put došli u kontakt s radikalnom politikom putem infoshopa.[6]
Infoshopove obično na dobrovoljnoj osnovi vodi nehijerarhijski kolektiv. Prostori su neprofitni.[7]
Prethodnici[uredi | uredi kod]
U Ujedinjenom Kraljevstvu, rani prethodnici infoshopova bile su radikalne tiskare kao što su tiskara Gilesa Calverta (u 17. stoljeću) i kavana Johna Dohertyja (u 30-im godinama 19. stoljeća).[8] U novije vrijeme, infoshopovi su bili povezani sa skvotiranim anarhističkim društvenim centrima kao što su 121 Center u Brixtonu (London)[9] i Free Information Network (FIN).[7]
Pišući u fanzinu Maximumrocknroll 1990-ih, Chuck Munson je sjevernoameričke infoshopove odredio kao centre zajednice mira i pravde i priznao utjecaj europskih društvenih centara.[10] Munson je također naveo da u Njemačkoj postoji preko 60 infoshopova (njem. infoladen) koji su bili povezani s anarhističkim, autonomističkim, skvotirajućim i punk pokretima.[10]
U svijetu[uredi | uredi kod]
Samoupravni društveni centri u Italiji, kao što je Forte Prenestino u Rimu, često sadrže infoshopove.[8]
Društveni centri u Ujedinjenom Kraljevstvu često sadrže infoshopove, kao što je na primjer Cowley Club u Brightonu i 1 in 12 Club u Bradfordu. U Londonu postoji i 56a Infoshop.[11] Sredinom 2000-ih postojali su i infoshopovi u Leedsu, Manchesteru, Norwichu i Nottinghamu.[5]
U 1990-ima u Sjevernoj Americi postojali su sljedeći infoshopovi: 223 Center (u Portlandu, u Oregonu); 404 Willis (u Detroitu); A-Space (u Philadelphiji); Arise! Bookstore & Resource Center (u Minneapolisu); Autonomous Zone (u Chicagu); Beehive Infoshop (u Washington D.C.-ju); Blackout Books (u New York Cityju); Crescent Wrench Infoshop (u New Orleansu); Croatan (u Baltimoreu), Emma Center (u Minneapolisu); Epicenter (u San Franciscu); Long Haul (u Berkeley); Lucy Parsons Center (u Cambridgeu); Mayday Books (u Minneapolisu); Who's Emma (u Torontu); Wooden Shoe Books (u Philadelphiji).[10][12] Drugdje u svijetu projekti uključuju Jura Books u Australiji, Salon Mazal u Izraelu te Freedom Shop na Novom Zelandu. Povezani projekti uključuju anarhističke arhive, bunkoe u Japanu i društvene knjižnice.[12]
Bivši i sadašnji infoshopovi u Hrvatskoj[uredi | uredi kod]
- Infoshop/knjižnica Pippilotta je knjižnica i čitaonica u Zagrebu. Ujedno je i centar za razmjenu informacija, poticanje rasprava na aktualne ili zapostavljene teme te razvoj kritičko-promišljajuće svijesti. Pippilotta je i mjesto za sastanke i druženje te nove inicijative. Prostorom volonterski koordinira kolektiv, a svi programi su besplatni. Knjižnica/Infoshop Pippilotta djeluje u prostorijama Autonomnog Kulturnog Centra Attack, smještenog u staroj tvornici lijekova, na adresi Pierottijeva 11, u Zagrebu.[1]
- Riječki Infoshop Škatula djelovao je od 2004. do 2009. godine. U tom se razdoblju selio se po različitim lokacijama. Nastao je pod okriljem istoimene udruge. Za pokretanje su bili zaslužni, kako kaže Damir Batarelo, ljudi s punk scene koji su se htjeli odmaknuti od klasičnih punkerskih radnji.[2] Arhivirano 2022-07-13 na Wayback Machine-u
- Infoshop Mica Maca djelovao je u Puli od 2008. do 2009. godine.
- Open Box knjižnica u Splitu djeluje kroz udrugu Aktivist od 2013. godine, preuzevši dio knjiga od nekadašnje knjižnice Dislexije. Trenutno broji stotine knjiga koje se mogu posuđivati besplatno. Open Box drži domaće i strane časopise, fanzine, newslettere i pamflete te se u njemu održavaju društvena događanja, edukacije i radionice.[3]
- Infoshop Iskra je inicijativa za čitaonicu i knjižnicu anarhističke i slobodarske literature. Smještena je u Zadru, u knjižnom klubu Knjigozemska koji je samoodrživ i autonoman.
- Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa djelovala je u Čakovcu. Teme koje je knjižni fond pokrivao: civilno društvo i volonterizam, neinstitucionalna kultura, zaštita okoliša, ljudska i životinjska prava, politike, neprofitno poduzetništvo, slobodni softver / slobodna kultura, alternativni oblici življenja, dizajn i arhitektura.[4]
Popis značajnih infoshopova[uredi | uredi kod]
| Ime | Mjesto | Osnovan | Status |
|---|---|---|---|
| 1 in 12 Club | Bradford, Velika Britanija | 1988. godine | Radi |
| 121 Centre | London, Velika Britanija | 1989. godine | Zatvoren |
| 56a Infoshop | London, Velika Britanija | 1991. godine | Radi |
| ABC No Rio | New York, SAD | 1980. godine | Radi |
| Autonomous Centre of Edinburgh | Edinburgh, Velika Britanija | 1997. godine | Radi |
| BIT | London, Velika Britanija | 1968. godine | Zatvoren |
| Boxcar Books | Bloomington, SAD | 2001. godine | Zatvoren |
| Brian MacKenzie Infoshop | Washington DC, SAD | 2003. godine | Zatvoren |
| Camas Bookstore and Infoshop | Victoria, Kanada | 2007. godine | Radi |
| Catalyst Infoshop | Prescott, SAD | 2004. godine | Zatvoren |
| Civic Media Center | Gainesville, FL | 1993. godine | Radi |
| Cowley Club | Brighton, UK | 2002. godine | Radi |
| Firestorm Cafe & Books | Asheville, SAD | 2008. godine | Radi |
| Forte Prenestino | Rim, Italija | 1986. godine | Radi |
| Freedom Shop | Novi Zeland | 1995. godine | Radi |
| Grote Broek | Nijmegen, Nizozemska | 1984. godine | Radi |
| Insoumise | Montreal, Kanada | 2004. godine | Radi |
| Internationalist Books | Chapel Hill, SAD | 1981. godine | Zatvoren |
| Jura books | Sydney, Australija | 1977. godine | Radi |
| Red Emma's Bookstore Coffeehouse | Baltimore, SAD | 2004. godine | Radi |
| Salon Mazal | Tel Aviv, Izrael | 1968. godine | Zatvoren |
| Spartacus books | Vancouver, Kanada | 1973. godine | Radi |
| Sumac centre | Nottingham, UK | 1984. godine | Radi |
| Vrijplaats Koppenhinksteeg | Leiden, Nizozemska | 1968. godine | Zatvoren |
| Warzone centre | Belfast, Velika Britanija | 1986–2003, 2011–2018 | Zatvoren |
Povezano[uredi | uredi kod]
Bilješke[uredi | uredi kod]
- ↑ Kupirović, Bojan.. {{{title}}}.
- ↑ Olson, Joel (2009). “The Problem with Infoshops and Insurrection: U.S. Anarchism, Movement-Building, and the Racial Order”, Routledge. ISBN 9780415474023
- ↑ Katsiaficas, George (1997). The Subversion of Politics: European Autonomous Social Movements and the Decolonization of Everyday life. ISBN 9781904859-536
- ↑ 4,0 4,1 Atton, Chris (2010). Alternative Media, Sage. ISBN 9780761967705
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Lacey, Anita (2005). „Networked Communities”. Space and Culture 8 (3): 286–301. DOI:10.1177/1206331205277350.
- ↑ Shannon, Deric (2009). “As beautiful as a brick through a bank window: Anarchism, the academy, and resisting domestication”, Routledge. ISBN 9780415474023
- ↑ 7,0 7,1 Atton, Chris (1999). „The infoshop: The alternative information centre of the 1990s”. New Library World 100: 24–29. DOI:10.1108/03074809910248564.
- ↑ 8,0 8,1 Atton, Chris (2010). Alternative Media, Sage. ISBN 9780761967705
- ↑ Atton, Chris (2010). Alternative Media, Sage. ISBN 9780761967705
- ↑ 10,0 10,1 10,2 Munson, Chuck (January 1998). „Your Friendly Neighborhood Infoshop”. Maximum RocknRoll. Arhivirano iz originala na datum 4 February 2001. Pristupljeno 25 July 2019.
- ↑ Firth, Rhiannon (2014). „Critical cartography as anarchist pedagogy? Ideas for praxis inspired by the 56a infoshop map archive”. Interface: A Journal for and About Social Movements 6 (1): 156–184.
- ↑ 12,0 12,1 Dodge, Chris (1998). „Street Libraries: Infoshops and Alternative Reading Rooms”. Utne Reader. Arhivirano iz originala na datum 2009. Pristupljeno 25 July 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Slingshot popis kontakata (ažuriran 2019.).
- Radar imenik infoshopova (ažurirano 2019).
- Infoshopovi po regijama (arhivirano 2015).
- Living Room Documentary – Dokumentarni film o infoshop kulturi (2006).
- A-zona i desetljeće anarhije u Chicagu – Zine o Autonomnoj zoni u Chicagu (ponovno objavljen 2015.).