Ilegalna trgovina droge

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Najveće svjetske rute za krijumčarenje droge; zeleno - rute za krijumčarenje kokaina; narančasto - rute za krijumčarenje opijata.

Ilegalna trgovina drogom, također poznata i kao narkobiznis u najširem smislu obuhvaća cjelokupnu djelatnost proizvodnje i distribucije psihotropnih supstanci (droga) na način koji je zabranjen zakonima ili međunarodnim konvencijama. U užem smislu se pri tome podrazumijeva djelatnost proizvodnje i distribucije droga koje su u pravilu namijenjene uživaocima koji ih koriste iz rekreativnih razloga (razonoda) ili ovisnosti. Ilegalna trgovina drogom može imati različite oblike, od onih najjednostavijih - npr. pojedinaca koji uzgajaju stabljike indijske konoplje kako bi od nje proizvodili marihuanu za ličnu upotrebu - pa do izuzetno složenih koje uključuju niz različitih, ali međusobno povezanih kriminalnih organizacija koje djeluju u različitim dijelovima svijeta i koje su specijalizirane za različite segmente posla - od proizvođača sirovina (uzgajivači maka ili koke), proizvođača droga, krijumčara pa do neposrednih rasparčivača, čija se djelatnost kolokvijalno naziva dilanje.

Iako nastojanja da se zabrani ili ograniči proizvodnja i distribucija različitih supstanci, uključujući droge, mogu pronaći u različitim zemljama i različitim periodima historije, a zajedno sa njima i krijumčarenje i ilegalna trgovina tim supstancama, prvi značajniji primjeri se vezuju uz nešto novije doba, pri čemu je među prvima bila carska Kina koja od 18. vijeka pod vlašću dinastije Qing nastojala spriječiti konzumaciju opijuma među svojim podanicima. U zapadnom svijetu se drogom počelo ilegalno trgovati nakon što su pojedine zemlje od sredine 19. pa do početka 20. vijeka počele regulirati farmaceutsku industriju i industriju lijekova. Nagli razvoj ilegalne trgovine drogom je zabilježen u 20. vijeku, a što se tumači kako posljedicama Drugog svjetskog rata koji je brojne veterane učinio ovisnima o opijatima (za suzbijanje bolova) ili amfetaminima (davanima za održavanje borbene gotovosti), tako i kontrakulurnih trendova koji su među poratnom tzv. baby boomerskom generacijom populariziralo konzumiranje droga u rekreativne svrhe; u oba slučaja se u zapadnom svijetu tako stvorilo masovno tržište za organizirane trgovce ilegalnih droga.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]