Ibrahim Dedić
| Ibrahim Dedić | |
|---|---|
| Informacije | |
| Rođenje | 1947. selo Čukovi pored Bihaća,  Jugoslavija
|
| Smrt | 3. jul 1999. Zagreb  Hrvatska
|
Ibrahim Dedić (selo Čukovi[1] pored Bihaća (Bosna i Hercegovina), 1947. - Zagreb, 3. jul 1999.[2]) bio je osnivač prve privatne banke u Zagrebu u tada još socijalističkoj Jugoslaviji, ubijen je i do danas nerazjašnjenim okolnostima. [2]
Biografija[uredi | uredi kod]
Ibrahim Dedić bio je vrlo kontroverzna osoba, o kojem su kolale kojekakve priče - kako je zaradio novce i počeo bankarsku karijeru. Navodno je već kao srednjoškolac odlazio je s braćom na rad u Njemačku, i tako se uzdržavao, postoji priča da je bio najobičniji prevarant koji je varao ljude po Maksimiru kao 'lažni' fotograf, koji im nikad nije isporučio fotografije, i svodnik jeftinih prostitutki iz Gajeve ulice.[2] Tvrdio je kako je diplomirao ekonomiju u Sarajevu, dok su neki njegovi znanci širili priču da je studirao pravo u Zagrebu. [2]Oženio se 1977. i dobio sina, ali se vrlo brzo rastao i odtad živio sam.
Sredinom osamdesetih počeo se kao obrtnik baviti proizvodnjom kondezatora u rodnom mjestu Čukovi, - taj pogon izrastao je do prave tvornice kondenzatora, jer je Dedić iskoristio sve zakonske rupe i obrte je prijavio na svu svoju rodbinu. Nakon toga počeo je širiti posao na građevinarstvo, tako da je pred kraj devedesetih njegov privatni holding Promdei, bio skup poduzeća i obrta registrovanih za obavljanje 52 djelatnosti, sa 50-tak zaposlenih samo u administraciji, i s više od 3.000 registriranih »kooperanata«. [2]
Promdei banka[uredi | uredi kod]
Dedić je 1989. otvorio prvu privatnu banku u Hrvatskoj i socijalističkoj Jugoslaviji na Sveticama, pored stana u kojem je živio u vrlo jadnom prostoru. Promdei banka je u svojim najboljim danima imala 43 poslovnice po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji i bila teška oko 53.000.000 njemačkih maraka, sa reprezentativnim sjedištem u centru Zagreba.[2] Sa rastom njegove banke, rasle su i nevolje, samo u jesen 1990. u Promdei banci je bilo čak 486 revizija i kontrola. S duge strane poslovanje je išlo odlično, sam Dedić hvalio se da mu je inflacija u doba Jugoslavije omogućavala da na dan zarađuje 500.000 njemačkih maraka, a da zbog rizika neplaćanja ima 32 specijalista za utjerivanje dugova. Promdei banka i Ibrahim Dedić, bili su nešto poput trna u oku tadašnjim oficijelnim bankarima, zbog tog je on organizirao međunarodno savjetovanje bankara u zagrebačkom hotelu Intercontinental 18. januara 1991. [2]To umiljavanje nije mu puno pomoglo, jer je nešto kasnije, tadašnji guverner Narodne banke Hrvatske, Ante Čičin-Šain, nakon jedne od revizija koji su obavili njegovi inspektori izjavio je kako Promdei banka uopće nije banka; jer je neregularno registrirana (nije uplaćen osnivački fond banke) nema ovlaštenje za devizno-valutne poslove i nije kadrovski ekipirana za bankovno poslovanje, te da inspektorima nisu predočene poslovne knjige. Još veći udar na Promdei banku zbio se u septembru 1992. kad je zbog pronalaska krivotvorenih tolara u poslovnici njegove banke u Kopru, Dedića uhapsila slovenska policija[2], i držala ga osam mjeseci u istražnom zatvoru. Dedića to nije obeshrabrilo, nastavio je širiti poslovanje, pet godina kasnije - 1997. otvorio je bankarski koridor između Zagreba i Beograda. Velika medijska afera izbila je godinu dana kasnije -1998. kad je objavljeno da Promdei banka duguje Narodnoj banci Bosne i Hercegovine 19.000.000 njemačkih maraka, nekoliko mjeseci nakon toga, Promdei banka zamrznula 6 milijuna $ namijenjenih obnovi kuća u Brčkom.[2]
Ubojstvo i kontraverze oko njega[uredi | uredi kod]
Na Ibrahima Dedića je tri puta pucano na ulazu u zgradu na zagrebačkim Sveticama u kojoj je živio, on sam je tvrdio da je na njega pokušano čak sedam atentata. Prvi neuspjeli atentat na njega dogodio se u novembru 1997., a 12. januara 1998. prostrijeljen mu je vrat.[2] Dedić je u tv intervjuu iz bolesničke postelje tvrdio je da je žrtva ucjene na dva milijuna njemačkih maraka, ali da policija ništa ne poduzima. [2]Nedugo nakon toga doista je ubijen iz četvrtog pokušaja 3. jula 1999., kad su ga oko 22:30 h na ulazu u zgradu u kojoj je živio sačekala trojica muškaraca i izrešetala. Medicinskim i balističkim vještačenjem na tijelu je pronađeno dvadesetak rana, te jedna rana glave, također nanesena hicem.[2] Prema pričanju susjeda, Dedića su dočekala trojica muškaraca, ubila ga i pobjegla crnim BMW-om njemačkih registracija. Ibrahim Dedić sahranjen u rodnom mjesto Čukovi.
Tadašnji glasnogovornik zagrebačke policije Josip Begović, izjavio je da nema saznanja o tome da li se u posljednje vrijeme Ibrahim Dedić obraćao policiji za zaštitu. [1][2]
U siječnju 2020. policija je zbog ubojstva Ibrahima Dedića uhitila 49-godišnjega umirovljenoga časnika HV-a Tomislava Viktora Basu. U vrijeme ubojstva Basa je bio časnik u 2.gardijskoj brigadi, no ubrzo je na vlastiti zahtjev umirovljen. Policija je Basu osumnjičila na osnovi DNK traga pronađenoga u tragovima krvi na mjestu Dedićevoga ubojstva, te u BMW kojega su ubojice upotrijebili da dođu na mjesto zločina, a zatim i u bijegu. 25. lipnja 2020. zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv Base zbog ubojstva Ibrahima Dedića, te se u optužnici navodi da je Basa ubio Dedića zajedno s još najmanje jednim nepozatim supočiniteljem.