Hvataši

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hvataši
AtelesGeoffroyi.jpg
Ateles geoffroyi
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Podred: Haplorrhini
Infrared: Simiiformes
Pared: Platyrrhini
Porodica: Atelidae
Gray, 1825

Hvataši (Atelidae) su porodica primata iz grupe majmuna Novog svijeta (Plattyrrhini). Ime su dobili po svom repu kojim se hvataju za grane i njime se služe kao petim ekstremitetom koji može sam nositi svu težinu tijela.

Općenito[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova porodica majmuna živi na američkom kontinentu, od južnog Meksika pa do središnjih dijelova Brazila i Bolivije. Dnevne su životinje i borave u šumama. Vrlo su spretni, i akrobatski se kreću kroz krošnje pomažući si repom kojim se hvataju za grane. Osobitost njihovih repova je što s donje strane nije prekriven krznom, pa može, bez opasnosti da sklizne, obuhvatiti granu ili drugo hvatište. Taj dio kože na repu je, osim toga, pun vrlo osjetljivih živaca, tako da je osjetljiv kao jagodice na vrhovima prstiju kod ljudi.

Žive u grupama i svežderi su, no težište u prehrani im je ipak na voću, sjemenju i lišću. Poznati su po svom vrlo sporom razmnožavanju. Ženka rađa jedno mladunče svakih dvije do četiri godine. Mnoge vrste iz ove porodice indijanci love zbog mesa. Osim toga, uništavanje šuma u područjima gdje žive je velika prijetnja njihovom opstanku.

To su najveći primati u grupi majmuna Novog svijeta.

Rodovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova porodica ima pet rodova: