Hutovo blato

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Detalj iz Hutovog blata.
Hutovo Blato 2007.

Hutovo Blato je ptičji rezervat i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine, u blizini donjih tokova rijeke Neretve. Obuhvata močvare, jezera, vlažne livade i riječne šume. Udaljeno je samo 5 km od Čapljine s jasnim putokazima postavljenim na cesti M-17. Ulaz u park slobodan je tokom cijele godine. U parku postoji izletnička zona, kafić/restoran i nedavno obnovljeni hotel.

To je močvara koju stvara podzemni vodeni sustav rijeke Krupe. Napaja se s vapnenastog masiva Ostrvo koji dijeli Deransko i Svitavsko jezero.[1]

Ovaj rezervat jedinstvena je oaza u surovom i škrtom kršu zapadne Hercegovine. Idealan je za ljubitelje ptica i prirode, te obitelji s djecom jer je prepun slatkovodne ribe, divljih patki, guski, liski, jastreba, čaplji, fazana, veprova i divljih konja.

Zaštićeno područje[uredi - уреди | uredi kôd]

Ptičije stanište[uredi - уреди | uredi kôd]

Međunarodni savjet za zaštitu ptica (ICBP) je 1998. godine uvrstio „Hutovo blato“ na popis važnih ptičjih staništa za migratorne i rezidentne vrste, jer je ovaj rezervat najveći ovakve vrste u ovom dijelu Europe kako površinom, tako i raznolikošću.[2] Ova submediteranska močvara okružena Deranskim jezerom dom je 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu, kao i desetinama vrsta kojima je ovo stanište stalno prebivalište. U vrijeme migracija na desetine tisuća ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolicu. Tijekom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke. Približno 63% vrsta riba koje se nalaze na lokalitetu su autohtone, što ga čini vrlo vrijednim žarištem za biološku raznolikost.

Močvarno (Ramsarsko) područje[uredi - уреди | uredi kôd]

Proglašeno je "Ramsarskim mjestom", odnosno uvrštena je na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja i registrovan je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu. [3] Ljudske aktivnosti poput ribolova i lova, preusmjeravanja vode u elektrane, intenziviranje poljoprivrede, urbanizacija i rastući turizam predstavljaju potencijalnu prijetnju. Promene u lokalnoj klimi takođe ugrožavaju stabilnost ekosistema, uzrokujući povećanu stopu promena staništa poslednjih godina.[4]

Park prirode[uredi - уреди | uredi kôd]

Odlukom Hercegovačko neretljanskog kantona iz 2006. god Hutovo blato je proglašeno zaštićenim područjem - kategorije V, zaštićeni pejzaž (park prirode). Površina područja je 7411,1 hektara i njime upravlja Javno poduzeće Park prirode "Hutovo blato".[5]

Arheologija[uredi - уреди | uredi kôd]

U Hutovom Blatu nalazi se arheološko nalazište Desilo, nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koja nastaju na ovom prostoru. Lokalitet se sastoji od gradine, nekropole i podvodnog arheološkog dijela.[6]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Službene stranice, pristupljeno 5. februara 2015.
  2. Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, pristupljeno 10.10.2021.
  3. Mapa Ramsarskih područja u Bosni i Hercegovini - Ramsar Sites Information Service((en))
  4. „Hutovo blato”. Ramsar Sites Information Service. https://rsis.ramsar.org/ris/1105. Pristupljeno 9. 2. 2021. ((en))
  5. „Hutovo blato”. CIN - Zaštićena područja, Hutovo blato: Odluka o načinu upravljanja Javnim poduzećem “Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina (“Narodne novine HNŽ” broj: 2/06). https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  6. „SNJEŽANA VASILJ: Istraživanje grobne humke na lokalitetu Desilo u Hutovom Blatu - preliminarni izvještaj”. Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, 45 – 78. http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf. Pristupljeno 9. 2. 2016.