Hrvatski kraljevi (TV serija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hrvatski kraljevi
Žanr historijska igrano-dokumentarna serija
Kreator Domagoj Burić
Naracija Miljenko Kokot
Zemlja porijekla  Hrvatska
Jezik/ci hrvatski
Emitiranje
Originalni kanal HRT
Originalno prikazivanje 14. 10.25. 11. 2011.

Hrvatski kraljevi je hrvatska igrano-dokumentarna TV serija snimljena 2011. u produkciji HRT koja prikazuje najraniju povijest Hrvata, odnosno srednjovjekovne Hrvatske. Njen kreator Domagoj Burić je koristio kombinaciju CGI grafike i historijske rekonstrukcije praćene naracijom i intervjuima sa povijesnim stručnjacima, odnosno slične tehnike kao u svojoj prethodnoj igrano-dokumentarnoj seriji Ludi rimski carevi. Usprkos toga se smatra jednom od najskupljih i najambicioznijih projekata u povijesti Hrvatske radio-televizije.

Sadržaj serije[uredi - уреди | uredi izvor]

Serija se bavi najranijim razdobljem hrvatske povijesti, vremenom takozvanih narodnih vladara iz domaće dinastije Trpimirovića, od početka 9. do kraja 11. stoljeća. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje doseljenja Hrvata na današnje prostore.

Osnovni podaci o proizvodnji serije[uredi - уреди | uredi izvor]

Za potrebe serije su u studijima HRT-a na zagrebačkom Prisavlju sagrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi u prirodnoj veličini, što je prva takva rekonstrukcija u medijskoj i kulturnoj povijesti Hrvatske. Isto tako, prvi je puta u potpunosti rekonstruirana i hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna, na osnovu likovnog prikaza hrvatskog vladara na reljefu iz splitske krstionice.[1] Prvi put su napravljene vjerne rekonstrukcije starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini, te glasoviti kneževski i kraljevski kameni natpisi.[1] U ličkom selu Zir te u dalmatinskom selu Bakotine Staje pored Zagvozda, sagrađena su cjelovita ranosrednjovjekovna sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske tog vremena.[1] Za rekonstrukcije eksterijera građevina, te za umnožavanja ljudi i brodova korištena je računalna tehnologija, koja je posebno došla do izražaja na najavnoj špici serije, u kojoj kipovi hrvatskih vladara oživljavaju pred očima prolaznika. U seriji je prikazano 6 potpuno razrađenih bitki i opsada.[1] Tako se može vidjeti veliku bizantsku vojsku kako stupa kroz Hrvatsku, sukobljene vojske Ljudevita Posavskog i kneza Borne, vojsku kralja Tomislava kako nanosi težak poraz Bugarima. Isto tako izrađene su i čitave flote: franačko-bizantsko-slavenska flota pod zidinama arapskog Barija, te flote ratobornog hrvatskog kneza Domagoja i velikoga kralja Petra Krešimira IV.[1]

U seriji je sudjelovalo oko 1.000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.[2] Serija se snimala i na izvornim lokacijama Vrlike, Knina, Klisa, Velebita, Sinja...[2]

Stručni suradnici[uredi - уреди | uredi izvor]

U seriji su sudjelovali najistaknutiji europski povjesničari srednjega vijeka: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa Sveučilišta u Oxfordu, Rosamond McKitterick sa Sveučilišta u Cambridgeu, Neven Budak i Miljenko Jurković sa Sveučilišta u Zagrebu, Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa Sveučilišta u Zadru, Vedrana Delonga iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz Beča, Przemyslaw Urbanczyk sa Sveučilišta u Varšavi, Dušan Treštik iz Praga te najpoznatiji svjetski medijevalist Jacques LeGoff s pariške Sorbonne.[2]

Odjeci serije u javnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Premijerno emitiranje prve epizode serije 16. listopada 2011. na Prvom programu HTV-a pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija je uglavnom iznimno dobro prihvaćena u javnosti, pa je tako poznati hrvatski filmski kritičar Nenad Polimac zaključio:

Wikiquote „Nakon odgledanih svih sedam epizoda sa sigurnošću možemo reći: Hrvatski kraljevi su najvažniji i najbolji proizvod HRT-a u posljednja dva desetljeća.[3]
(Nenad Polimac)

Dok su osvrti uglavnom izrazito pozitivni, pojedini komentatori zamjeraju "pretjeranu" uporabu glazbe.[4]

Emitiranje serije oživjelo je i pomalo zaboravljeno razdoblje hrvatskog ranog srednjeg vijeka, pa je tako organizirano i nekoliko stručnih tribina na ovu temu. Autor serije Domagoj Burić te direktor fotografije Branko Cahun nagrađeni su Godišnjom nagradom HRT-a u svibnju 2012. upravo za rad na ovom projektu. U izdanju diskografske kuće Orfej objavljen je i soundtrack serije.[5]

U listopadu 2012. seriju je od HRT-a otkupio Viasat te će biti prikazana u 30-ak europskih zemalja.[6]

Ekipa serijala[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Scenarist, skladatelj i redatelj: Božidar Domagoj Burić;
  • Producenti: Miroslav Rezić i Miro Mioč
  • Direktor fotografije: Branko Cahun
  • Majstor montaže: Dubravko Prugovečki
  • Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić
  • Scenograf: Ivan Ivan
  • Kostimografkinja: Vjera Ivanković
  • Zvučni efekti: Srđan Sekulović Skansi i Robert Stanić

Uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]