Hrvati u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Hrvati Bosne i Hercegovine)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hrvati Bosne i Hercegovine
Ukupno pripadnika
500.000[1]
(465.000[2] - 571.317[3])
Značajna područja naseljavanja
Bosna i Hercegovina 473.242[4]
FBiH 455.032  | RS 11.453  | DB 6.757
Hercegovačko-neretvanska županija 123.281 [4]
Županija Središnja Bosna 84.880 [4]
Županija Zapadnohercegovačka 82.364 [4]
Hercegbosanska županija 43.650 [4]
Zeničko-dobojska županija 40.303 [4]
Županija Posavska 30.481 [4]
Tuzlanska županija 29.801 [4]
Sarajevska županija 16.793 [4]
Distrikt Brčko 6.757 [4]
Banjalučka regija 5.654 [4]
Dobojska regija 3.861 [4]
Unsko-sanska županija 3.429 [4]
Trebinjska regija 305 [4]
Bijeljinska regija 241 [4]
Bosansko-podrinjska županija Goražde 50 [4]
Istočnosarajevska regija 15 [4]
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Pretežno rimokatolička
Povezane etničke grupe
Južni Slaveni

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika (465.000 - 571.317, 12 - 14,5 %) i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

Ime[uredi | uredi kod]

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što ipak nije najprecizniji naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije u potpunosti ispravno jer veliki dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je najprecizniji izraz Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti i Bosanci i Hercegovci.[nedostaje referenca]

Povijest[uredi | uredi kod]

Hrvojev misal, XV. stoljeće
Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija
Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.
Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju

U novijoj istoriji Hrvati su sve više podložni majorizaciji na teritoriji Federacije BiH, a većinsko bošnjačko stanovništvo preglasavanjem dominira na tom prostoru.[5]


Kultura[uredi | uredi kod]

Religija[uredi | uredi kod]

Umjetnost[uredi | uredi kod]

Stećci, Radimlja pored Stoca

Književnost[uredi | uredi kod]


Glazba[uredi | uredi kod]

Kulturna baština[uredi | uredi kod]

Kraljeva Sutjeska

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omišu). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Elizabetina kruna

Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.[6][7]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Napretkov kalendar

Šport[uredi | uredi kod]

Marin Čilić

Etnologija[uredi | uredi kod]

Život i običaji[uredi | uredi kod]

Narodne nošnje[uredi | uredi kod]

Kuhinja[uredi | uredi kod]

Blagadani i spomendani[uredi | uredi kod]

Demografska povijest[uredi | uredi kod]

Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo[uredi | uredi kod]

Razvoj srednjovjekovne Bosne

Simboli[uredi | uredi kod]

Hrvatski pleter[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Hrvatski pleter
Hrvatski pleter


Srodni članci[uredi | uredi kod]

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000
  2. Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000
  3. CIA World Factbook - Bosna i Hercegovina
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 4,11 4,12 4,13 4,14 4,15 4,16 Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
  5. Bošnjaci ne žele odustati od nastavka majorizacije Hrvata u BiH
  6. HercegBosna.org Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika
  7. HercegBosna.org Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina

Literatura[uredi | uredi kod]