Honduraški zaljev

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Honduraški zaljev na mapi Centralne Amerike.

Honduraški zaljev (španjolski: Golfo de Honduras) je veliki zaljev u Karipskom moru koji se proteže duž karipskih obala Hondurasa, Gvatemale i Belizea. U smjeru sjever-jug, zaljev se proteže od grada Dangrige u Belizeu do La Ceibe u Hondurasu, dužinom od oko 200 km.

Zbog kompleksne dinamike obalnih i otvorenih voda, pomiješanih s oceanskim strujama, Honduraški zaljev predstavlja praktički jedinstveni ekosistem koji obiluje estuarijima, barijernim otocima, lagunama, šumama mangrova, morskim dnom prekrivenim morskom travom, otočićima (keys) i koraljnim grebenima.[1] Koraljni greben Belizea, koji čini dio gotovo 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena, proteže se unutarnjom stranom Honduraškog zaljeva, a tu se nalaze još i skupina otočića (keys) znana kao Pelican Cays.[2]

U zaljev se ulijevaju vode iz čak 12 rijeka, s ukupnim prilivom od oko 1232 m³/s. Među te rijeke spadaju Moho, Sarstún, Río Dulce, Motagua i Ulúa. Velike količine sedimenta iz rijeka postepeno prijete morskom ekosistemu.[3]

Historijski, Honduraški zaljev je poznat kao lokacija na kojoj je slavni gusar Crnobradi, tokom zime 1717/1718. napadao i pljačkao brodove koji su putovali iz i u Meksiko preko zaljeva.[4] U travnju 1718. kod atola Turneffe, Crnobradi je napao brodicu Adventure i prisilio njezina kapetana, Davida Herriota, da mu se pridruži. Nakon toga, Crnobradi je drugog gusara, Israela Handsa, imenovao kapetanom Adventurea i krenuo prema Sjevernoj Karolini.[5]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]