Historija ropstva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Historija ropstva se odnosi na sve odnose tokom historije u kojima je jedno ljudsko biće (rob) bilo u potpuno zavisnom odnosu s drugim (robovlasnikom) u smislu da je predstavljalo njegovo vlasništvo s kojim se moglo slobodno raspolagati. U užem smislu taj pojam isključuje kažnjenički rad, radne logore i druge oblike prisilnog ili neslobodnog rada.

Za ropstvo je karakteristično kako se taj odnos u raznim oblicima postojao kroz historiju postojao u velikom broju društava. Pri tome kao izuzetak predstavljaju društva i kulture lovaca sakupljača gdje je ropstvo gotovo potpuno nepoznato. Većina historičara vjeruje kako se ropstvo razvilo s dolaskom sjedilačkog načina života i podjele rada, odnosno kada je zahvaljujući novim tehnologijama vezanim uz poljoprivredu kod društava - od kojih će se kasnije razviti civilizacije - došlo do viška zemlje i drugih resursa s istovremenim manjkom radne snage koja je te resurse trebala obrađivati. Upravo je potreba za radnom snagom kroz historiju bila jedan od glavnih poticaja za dobavljanje novih robova, za što su služili ratovi, odnosno trgovina robljem. Ekonomski imperativ, odnosno shvaćanje da je robovski rad jeftiniji od najamnog, bio je ključni argument protiv nastojanja za ukidanjem ropstva koja su se kroz historiju ponekad javljala iz religijskih, političkih ili praktičnih (nastojanje da se izbjegnu robovski ustanci) razloga. Tim je nastojanjima ključni poticaj dala tek industrijska revolucija u zapadnim zemljama, odnosno razvoj tehnologije koji je robovski rad učinio neefikasnim i skupim; od 19. vijeka tako jačaju abolicionistički pokreti koji uspijevaju zakonski zabraniti ropstvo u gotovo svim zapadnim, a u 20. vijeku i svim današnjim državama. S druge strane, iako je ropstvo zakonski zabranjeno, ono dan-danas postoji u oblicima vezanim uz tzv. sivu ekonomiju i organizirani kriminal.

Tablični prikaz historijskih zbivanja[uredi | uredi kod]

Godina Povijesna zbivanja
73.-71.pne. Spartak predvodi ustanak robova u Rimskoj Republici. Nakon ugušenja ustanka, na križ je pribijeno 6000 robova.
oko 1100. Arapski trgovci šalju zapadnoafričke robove u Aziju i Arabiju.
1619. Prvi brodovi s robovima stižu u Virginiu.
1780. - 1786. Neke države u SAD-u donose zakone o oslobađenju robova.
1820. SAD donosi zakon kojim se prekomorska trgovina robljem tj. prijevoz roblja brodovima proglašava piratstvom, te se u skladu s time jednako i kažnjava, tj. vješanjem.
1831. Nat Turner predvodi ustanak robova u Virginiji, SAD. Svi sudionici su obješeni. Robovskim kodeksom zabranjeno je opismenjavanje.
1833. Britanci ukidaju trgovinu robljem.
1857. Slučaj Dreda Scotta. Vrhovni sud SAD-a donosi presudu da Afroamerikanci nisu građani.
1863. Proglasom o oslobađanju oslobođeni su robovi u južnim državama SAD-a.
1948. Ujedinjeni narodi donose Deklaraciju o ljudskim pravima kojom se zabranjuje ropstvo i trgovina robovima.

Povezano[uredi | uredi kod]

Općenito
Ljudi
Ideje i organizacije
Ostalo

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]