Historia Francorum

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Franačka historija
Historia Francorum
Fotografija stranice iz 7 knjige
Fotografija stranice iz 7 knjige

Historia Francorum (prevedeno s latinskog: Franačka historija) je djelo galsko-rimskog klerika iz 6. vijeka Gregora od Toursa (oko 538.-594.) jedan od rijetkih izvora za historiju Merovinga.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Gregor je to djelo napisao u 10 knjiga (Decem libri historiarum), orginalni Gregorov manuskript više ne postoji, današnje izdanje je rekonstrukcija iz više od 50 srednjovjekovnih manuskripta, od najstarijih nepotpunih (i nepuzdanih) iz 7. vijeka, do korektnijih iz 11. vijeka.[2]

Nakon četiri knjige univerzalnih kronika, sastavljenih na bazi tadašnjih historičara 4. i 5. vijeka, kao što su Euzebije, Jeronim i Orozije nastavlja na vulgarnom latinskom u iskrenim i često grubo realističnim tonovima, pričati o historiji Franaka.[1]

Gregor u svom djelu kombinira crkvenu i sekularnu historiografiju, Franke vidi kao logične nastavljače Rimskog Carstva, ali nevidi katastrofalno stanje u Franačkoj.[2]

U prvom dijelu (knjige I. - IV.) Gregor prepričava historiju svijeta od stvaranja, pa se brzo prebacuje na pokrštavanja Gala, zatim pripovjeda o životu i vremenu Svetog Martina od Toursa, pa o preobraćenju Franaka i osvajanju Galije pod Klodvigom I. Na kraju završava sa detaljnom historijom franačkih kraljeva sve do pogibije Sigeberta I - 575. Na isti taj datum Gregor je već dvije godine bio Biskup Toursa.

Drugi dio (knjige V. i VI.) završava pogibijom Hilperika I - 584. Taj događaj bio je naročito važan Gregoru, jer su odnosi između njega i Hilperika u vrijeme dok je on vladao Toursom, bili vrlo zategnuti. Nakon što su do Hilperika doprijele glasine da Gregor kao tadašnji Biskup Toursa kleveće njegovu ženu Fredegundu, Hilperik ga je uhapsio i počeo suditi zbog izdaje. Ta optužba je ugrozila Gregorovu biskupiju i njegov život. Zbog tog je završno poglavlje VI knjige posvetio opisivanju Hilperikovova lošeg karaktera.

Treći dio (knjige VII. - X.) pokriva suvremenu historiju do 591., na kraju Gregor predstavlja svoju autobiografiju sa popisom svojih djela.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Gregòrio di Tours" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/gregorio-di-tours/. pristupljeno 09. 12. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Historia Francorum" (njemački). Academic. http://deacademic.com/dic.nsf/dewiki/618162. pristupljeno 09. 12. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]