Hippolyte Fizeau

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Arman Ipolit Luj Fizo
Ipolit Fizo
Rođenje
Pariz
Smrt 18. septembar 1896. (76 godina)
Vantej
Polje fizika
Alma mater Collège Stanislas de Paris

Armand Hippolyte Louis Fizeau, (izgovor: Arman Ipolit Luj Fizo; Pariz, 23. rujna 1819. — Pariz, 18. rujna 1896.), bio je francuski fizičar.

Njegovi najraniji radovi bili su vezani za poboljšanja u fotografskom procesu. Tada je, u saradnji sa Leonom Fukoom, započeo niz istraživanja o interferenciji svetlosti i toplote. Neovisno o Christianu Doppleru, godine 1848. oktrio je Doplerov efekat za elektromagnetne talase.

Zajedno s Léonom Foucaultom proveo je 1849. mjerenja brzine svjetlosti uz pomoć aparata s brzorotirajućim kugličnim ležajem (Fizeau–Foucaults aparat). Njihova mjerenja pokazala su, između ostalog, da je brzina svjetlosti manja u vodi nego u zraku što je doprinjelo istraživanjima o prirodi svjetlosti.

1850. godine je sa E. Gunelom izmerio brzinu elektriciteta. Godine 1853, opisao je upotrebu kondenzatora kao sredstva za povećanje efikasnosti indukcionog kalema. Potom je studirao toplotno širenje čvrstih tela, i primenio je fenomen interferencije svetlosti na merenje dilatacije kristala.

Fizeau je postao član Francuske akademije znanosti 1860., član Društva znanosti u Uppsali 1870. godine. Član Kraljevskog društva postao je 1875. a član Švedske kraljevske akademije znanosti 1877. Odlikovan je Rumfordovom medaljom 1866. Njegovo ime nalazi se na popisu 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]