Hiperpiron

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hiperpiron
', 1092. - kraj 14. vijeka
zlato
, 4.45 gr.
, Bizantsko Carstvo

Hiperpiron (grčki: ὑπέρπυρον) je bila zlatna kovanica, koju je kovalo Bizantsko Carstvo za kasnog srednjeg vijeka, umjesto starijeg solidusa.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Isprva je zlatna novčanica Bizantskog Carstva bio solidus zvan zbog svoje pouzdnosti jednostavno nomisma (grč. νόμισμα — "novac"), koji se kovao od 24 karatnog zlata, punih sedam vjekova i bio cjenjen kao valuta. Od 1030. solidus je počeo gubiti na vrijednost, jer se kovao od sve manje zlata, nakon katastrofalnih vojnih poraza i građanskog rata vrijednost mu je pri kraju 11. vijeka pala gotovo na nulu.[2] Zbog tog je 1092. car Aleksije I Komnen (vladao 1081.-1118.) poduzeo drastičnu reformu bizantskog novčanog sistema i dao iskovati novu zlatnu kovanicu - hiperpiron (što je značilo "super - pročišćeno"). I ona je bila iste težine kao solidus - 4.45 grama, ali od 20.5 karatnog zlata, umjesto 24, jer su za kovanje upotrebljali stare kovanice pa nisu mogli postići toliku finoću rafinata.[3][4]

Hiperpiron se kovao u Konstatinopolisu sve do sredine 14. vijeka, kad se Bizantsko Carstvo našlo u silnim nevoljama i pred slomom. Nikejsko Carstvo nastavilo je kovati hiperpirone ali slabije kvalitete od 18 karata, za vrijeme vladavine Mihajla VIII. Paleologa (vladao 1259.-1282.), to je palo na 15 karata, a za njegova nasljednika, sina Andronika II. Paleologa (vladao 1282.-1328) to je palo na 12 karata. Istovremeno je padala i kvaliteta otkova, tako da je krajem 14. vijeka njihova težina bila daleko od početnog standarda.[5] Posljednji bizantinski hiperpironi iskovani su za cara Jovana VI Kantakuzina (vladao 1347.-1352.).

Ime hiperpiron proširilo se po Evropi, malo modificirano kao latinski perperum, talijanski perpero i po slavenskim balkanskim zemljama kao perper, iperper... kao sinonim za monetu, ali i kao stvarni novac perpera koji je kovala Dubrovačka Republika od 1683. - 1803.[6] i Car Dušan u Srbiji.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Kenneth W. Harl: Early Medieval and Byzantine Civilization: Constantine to Crusades. Arhivirano 2013-10-05 na Wayback Machine-u History/Medieval Studies 303
  2. Grierson (1999), str. 10
  3. Grierson (1999), str. 11
  4. Kazhdan (1991), str. 964
  5. Grierson (1999), str. 11–12
  6. davor. „hrvatska numizmatika”. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-13. Pristupljeno 21.09.2011. 

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]