Hidroelektrana Salakovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Hidroelektrana Salakovac izgrađena je na obali rijeke Neretva, uz magistralni put Sarajevo – [[Mostar], (15 km uzvodno od Mostara). Izgradnja hidroelektrane trajala je od početka 1977. godine do decembra 1981. godine. [1] Uključena je u elektroenergetski sistem sa 220 kV dalekovodima: HE „Salakovac- Kakanj“ i HE „Salakovac – Mostar 3“.

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Akumulacija i brana[uredi | uredi kod]

Elektrana je pribranska s betonskom gravitacionom branom visine 70 m, u kanjonskom dijelu toka Neretve. Fundiranje je urađeno direktno na stijeni. Glavna bučnica je smještena neposredno uz mašinsku halu i ima dužinu od 102 m.

Akumulacija je ukupne zapremine 68,00x106 m3 i prostire se dužinom od oko 20 km od brane u naselju Salakovac do odvodnih kanala HE Grabovica. Akumulacija je izduženog oblika sa izrazito malom širinom, tako da se uglavnom nalazi u kanjonu Srednje Neretve.

  • Dužina brane u kruni 230 m
  • Dužina brane u temelju 74 m
  • Širina brane u kruni 8,20 m
  • Širina brane u temelju 52,00 m
  • Visina od dna riječnog korita 52,00 m
  • Zapremina tijela brane 249.300 m3
  • Temeljni ispust je smješten u lijevom boku brane
  • Instalirane snage - 210 MW ( tri agregata s Kaplanovim turbinama).
  • Prosječna godišnja proizvodnja – 414 GWh

Objekti za evakuaciju velikih voda i pražnjenje akumulacije[uredi | uredi kod]

  • Prelivi u bučnicu
  • Temeljni ispust
  • Oprema za smanjenje negativnih uticaja na okolinu
  • Sistem tehničkog osmatranja hidrotehniĉkih objekata i neposredne okoline. Program tehničkog osmatranja brana, tla i objekata u području brane i akumulacije utvrđuje se za svaku godinu posebno za nepredviđene pojave: zemljotresi, klizanja tla, nagli i veliki dotoci u akumulaciju, visoki vodostaji, povećana procurivanja i zamućivanje procjednih voda, prekoračenja graničnih veličina deformacija.

Uticaj na okolinu[uredi | uredi kod]

Izgradnjom akumulacije, poremećena je ekološka ravnoteža u tom djelu sliva Neretve, dijelom već u fazi izgradnje. Ti uticaji su na:

  • Hidrološki režim rijeke Neretve,
  • Kvalitet površinskih i podzemnih voda,
  • Degradaciju i stabilnost tla,
  • Mikroklimatske karakteristike,
  • Priobalnu floru,
  • Akvatične organizme,
  • Sigurnost i moguće rizike za stanovništvo i kvalitet okoline u slivu,
  • Buku vibracije i elektromagnetnu radijaciju,
  • Kvalitet podzemnih i površinskih voda,

Hidroelektrana je obavezna da svoju djelatnost dovede do okolinske podobnosti, odnosno usaglašavanja sa standardima zaštite okoline.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „HE Salakovac”. Arhivirano iz originala na datum 2015-06-19. Pristupljeno 2017-04-19.