Hermagora iz Temnosa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hermagora iz Temnosa (starogrčki: Ἑρμαγόρας Τήμνου, fl. 1. stoljeće pne.) bio je starogrčki retoričar, pripadnik rodske retorske škole i učitelj retorike u Rimu, gde je, prema bizantskoj enicklopediji Sudi, umro u dubokoj starosti.[1]

Čini se da je nastojao odlikovati se kao govornik (ili prije kao deklamator) i kao učitelj retorike.[2][1] No nama je poznat prije svega kao učitelj retorike.[3] Pripadnici njeove škole, među kojima je bio i pravnik Tit Akcije, nazivali su sebe "hermagorejcima" (Hermagorei). Hermagorin glavni suparnik bio je Posidonije s Rodosa, a Plutarh kaže da su se njih dvojica jednom prilikom nadmetali u raspravi u Pompejevoj prisutnosti.[4]

Hermagora se osobitu pažnju posvećivao dijelu retorike koji se bavio iznalaženjem tema i argumenata za govor (inventio) i napravio je specifičnu podjelu govora na dijelove, koja se razlikovala od podjele koju su prihvaćali drugi retori.[3][5] Ciceron se suprotstavljao tom sustavu,[6] a Kvintilijan ga je branio,[7] premda u nekoliko navrata Kvintilijan kritizira ono što Ciceron odobrava.[3][8][9] No, u svojoj želji da sistematizira dijelove govorništva, govorilo se da je potpuno izgubio iz vida praktično gledište s kojeg se govorništvo mora promatrati.[10][11]

Hermagora je sastavio nekoliko spisa, koja su danas sva izgubljena. Suda navodi ova djela: Retorika (Ρητορικαί, u 5 knjiga),O obradi [teme] (Περὶ εξεργασίας), O izričaju (Περὶ φράσεως), O jasnoći (Περὶ πρέποντος) te O stilskim figurama (Περὶ σχημάτων),[1] premda neke od ovih spisa, ako ne i sve, treba pripisati njegovom mlađem imenjaku, Hermagori Karijskom, učeniku Teodora iz Gadare.

Hermagorina metoda podjele teme na njenih "sedam okolnosti" (tko, što, kada, gdje, zašto, na koji način i kojim sredstvima) pružila je korijene tzv. "5 W", koja se široko koristi u novinarstvu, obrazovanju i policijskoj istrazi kako bi se osigurala temeljitost izvještavanja o određenom incidentu ili temi.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]