Hermagor-Pressegger See

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hermagor-Pressegger See
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°46′N 14°22′E / 46.767°N 14.367°E / 46.767; 14.367
Država  Austrija
Savezna zemlja Koruška
Okrug (bezirk) Hermagor
Vlast
 - gradonačelnik Siegfried Ronacher
Površina
 - Urbano područje 205.356 km²[1]
Visina 602[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 6,914[1]
 - Urbana gustoća 33.7 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 9620
Pozivni broj 04282
Službena stranica www.hermagor
Karta
Hermagor-Pressegger See is located in Austrije
Hermagor-Pressegger See
Hermagor-Pressegger See

Hermagor-Pressegger See (slovenski: Šmohor-Preseško jezero) je grad na jugu Austrije od 6,914 stanovnika [1], on je i administrativni centar Okruga Hermagor.


Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Hermagor leži na jugu Koruške, nedaleko od talijanske granice u dolini rijeke Gail, na mjestu gdje se ona spaja s Dolinom Gitschtal.[2]

Nedaleko od grada prema istoku leži jezero Pressegger, kako je relativno plitko, ono je najtoplije jezero u Koruškoj, prosječne ljetne temperature od 28 °C, pa je idealno za kupanje.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Svoje prvo ime Hermagor dobio je po mitskom prvom akvilejskom patrijsrhu sv. Hermagoru

Naselje je prvi put dokumentirano 1169.[2], kao sjedište istoimene parohije. Hermagor je 1288. dobio status trgovišta kao najveće naselje u dolini Gail.

Od 1868. postao je sjedište povećeg garnizona, pa je zbog njega 1894. do Hermagora izgrađena željeznička prugaa. Nakon Prvog svjetskog rata Hermagor je 1930. dobio status grada.[2]

Nakon administrativne reforme zemlje 1973. Hermagor se udružio sa susjednim naseljima i dobio današnje ime.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost Hermagora je kasnogotička parohijska crkva, podignuta negdje oko 1485., i ruševine zamaka Malenthein i Khuenburg (prvi put dokumentiran 1189.) koji su u takvom stanju od 16. vijeka.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Od 2,709 zaposlenih koliko ih je bilo 1991. oko 64 % radilo je u tercijarnom sektoru (ugostiteljstvo, trgovina, administracija).[2]

Industrija Hermagora proizvodi hladnjake, tekstil (tradicionalne dirndl haljine), namještaj, drvene konstrukcije za građevinarstvo i predmete od metala.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]