Hasavjurtski sporazumi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Hasavjurtski sporazum)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hasavjurtski sporazumi (rus. Хасавю́ртовские соглаше́ния) je serija sporazuma koje su 31. augusta 1996. sklopili predstavnici Ruske Federacije sa jedne, i Čečenske Republike Ičkerije sa druge strane, a kojima je sklopljeno primirje, odnosno okončan Prvi čečenski rat. Do njih je došlo nedugo nakon iznenandnog čečenskog napada kojim je zauzet najveći dio Groznog, a ruske trupe opkoljene, razbijene ili istjerane iz grada. Suočena s potpunim rasulom i demoralizacijom vojske, kao i krajnjom nepopularnošću rata u ruskoj javnosti, vlada predsjednika Borisa Jeljcina je 20. augusta naredila jednostrani prekid vatre i ovlastila savjetnika za nacionalnu sigurnost Aleksandra Lebeda, poznatog po ranijoj kritici rata, da otpočne formalne pregovore s pobunjenicima. Lebed je u mjestu Hasavjurt u susjednom Dagestanu zajedno sa čečenskim generalom Aslanom Mashadovom potpisao sporazum kojim su se obje strane obavezale da se odriču nasilja i oružane sile u rješavanju međusobnih sporova; Rusija se obavezala da će povući svoje vojne snage iz Čečenije, a Čečenija se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti sa Općom deklaracijom o pravim čovjeka, odnosno garantirati ljudska i građanska prava svim svojim državljanima bez obzira na nacionalnost; obje strane su dogovorile stvaranje zajedničkih tijela u svrhu borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, kao i pripremu trajnog sporazuma o miru. Najvažnija odredba je, međutim, bila ona kojom se pitanje državnopravnog statusa, odnosno nezavisnosti Čečenije ili njenog ostanka u Ruskoj Federaciji mora riješiti najkasnije do 31. decembra 2001. godine. Iako je dio deputata Državne dume pokrenuo pitanje njegove ustavnosti, držeći da je time de facto priznata nezavisnost Čečenije i prekršene odredbe Ustava Rusije o nepovredivosti i teritorijalnom integrirtetu, najveći dio ruske javnosti je pozdravio sporazum, držeći da Čečenija nije bila vrijedna krvoprolića. U samoj Čečeniji, a i u ostatku svijeta, sporazum je protumačen kao čečenska pobjeda, odnosno veliko poniženje predsjednika Jeljcina. Čečenska Republika Ičkerija je tokom sljedećih nekoliko mjeseci uspostavila vlast na područjima sa kojih su se povukle ruske trupe, a u februaru 1997. su održani izbori na kojima je Mashadov izabran za predsjednika. Nekoliko mjeseci kasnije je Mashadov otišao u Moskvu gdje je 12. maja potpisan Rusko-čečenski sporazum o miru i načelima međusobnih odnosa kojim je dodatno ojačana pozicija Čečenija kao nezavisne države.

External links[uredi - уреди | uredi izvor]