Hajrudin Hadžiselimović

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hajrudin Hadžiselimović
Rođenje 12. novembar 1914.
Banjaluka
Smrt 10. april 1981.
Sarajevo
Državljanstvo Bosna i Hercegovina
Narodnost Bošnjak
Polje Medicina, Anatomija
Alma mater Doktorat medicinskih nauka

Akademik Hajrudin Hadžiselimović (1914-1981) bio je je osnivač i dugogodisnji rukovoditelj Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta Univeriteta u Sarajevu, redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH i jedan od najuglednijih evropskih anatoma svoga vremena.

Doprinos razvoju sarajevske škole anatomije[uredi - уреди | uredi izvor]

Hajro Hadžiselimović rodio se u Kotor-Varošu, naselje Donji Varoš. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a strednjoškolsko u Banjaluci.

Medicinski fakultet završio je u Beogradu, 1940. godine; kao odličan student na matičnom fakultetu zaposlio se na predmetu Anatomija. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, izabran je za nastavnika u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu obnašao je od 1949. godine.[1]

Cjelokupan radni vijek profesor Hadžiselimović posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata iz anatomije, svih fakulteta biomedicinskih nauka. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući: muzej, odjeljenje za primijenjenu anatomiju, rendgen anatomiju, funkcijsku i antropološku anatomiju, elektronsku mikroskopiju, gdje su studenti savladavali kvalitetna znanja iz oblasti anatomije, a imao je izuzetno bogat naučni opus. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta, anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja, anatomije moždanih struktura, labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja, uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Bio je društveno angažiran u brojnim institucijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953./54., a dekana 1964./65. do 1966./67. godine.

Redovni član ANUBiH bio je od 1973, a počasni član Njujorške akademije nauka, Udruženja anatoma SSSR-a, Austrijskog ljekarskog udruženja,kao i Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je prigodne almanahe o proslavi 25. i 30. obljetnice Medicinskog fakulteta. Godine 1972. osnovao je časopis Folia Anatomica Iugoslavica i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja, između ostalog, 27. julske nagrade za naučni rad. Umro je u Sarajevu 1981. godine.[1]

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Pouzdano se zna da je Hajrudin Hažiselimović, u Beogradu, bio upisao elektrotehniku i kao najbolji student prve godine dobio nagradu Kradjordjevića. Studentsku sobu dijelio je s dva studenta medicine i s njima učio kosti trupa; kada je otišao s njima na kolokvij, čuveni profesor anatomije, Perović pravo je njemu dao par kostiju da ih opiše, a on je, bez ijedne greške, sve odgovorio. Kada je Profesor htio da upiše destku i pitao ga za ime, tek mu je tada priznao da je on student elektrotehnike a ne medicine. Prof .Perović mu je odmah ponudio mjesto demonstratora na Katedri za anatomiju i tako je Hajrudin, s elektrotehnike, prešao na medicinu.
  • Akademik Hajrudin Hadžiselimović − među studentima poznatiji kao Hajro − često je ponavljao: "Mozak treba šibati". Ne bojte se od skupljanja informacija. Mozak kao i svaki organ zakržlja i zahrđa od neupotrebe. Moždana hrđa se zove demencija.[2][3]
  • Akademik Hažiselimović je selektirao i vodio cijelu jednu plejadu pripadnika (i njihovih učenika) sarajevske škole medicinske anatomije, kao što su šefovi Katedre/Instituta:
  • Prof.dr. Ilduza Bubić – Huković (1981. – 1983.);
  • Prof.dr. Mirko Čuš (1983. – 1986.);
  • Prof.dr. Drenka Šečerov – Zečević (1986. – 1990.);
  • Prof.dr. Faruk Dilberović (1990. – 2006.);
  • Prof.dr. Amela Kulenović (2006. – 2018.);
  • Prof.dr. Aida Hasanović od 2018. →

U nizu afirmiranih profesora, Instituta koji je preimenovan u Katedru za anaromiju "Akademik Hajrudin Hadžiselimović" su:

  • Akademik dr. Hajrudin Hadžiselimović (1946. – 1981.)
  • Prof dr. Ilduza Bubić – Huković (1957. – 1987.)
  • Prof.dr. Mirko Čuš (1957. – 1986.)
  • Prof.dr. Ljubomir Savković (1957. – 1980.)
  • Prof dr. Drenka Šečerov – Zečević (1958. – 1994.)
  • Prof.dr. Viktorija Tomić (1955. – 1992.)
  • Prof. dr Faruk Dilberović (1979. – 2006.)
  • Prof.dr. Fehim Ovčina (1975. – 2007.)
  • Prof.dr. Amela Kulenović (1981. – 2018.)
  • Prof.dr. Aida Hasanović od 1994. →
  • Prof.dr. Eldan Kapur od 1996. →
  • Prof. dr. Aida Sarač – Hadžihalilović od 1996. →
  • Prof.dr. Alma Voljevica od 1997. →
  • Doc.dr. Elvira Talović od 1997. →
  • Prof.dr. Almira Lujinović od 2000. →
  • Prof.dr. Ilvana Hasanbegović od 2003. →[4]

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Mašić I. (2006). Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 1946.-2006.. “Avicena“. ISBN 9958-720-32-9. 
  2. Akademik prof.dr. Hajrudin Hadziselimovic rajdoktor.blogger.ba/arhiva/2007/01/26/667014pristupljeno 7. Jula 2019
  3. Povodom 65 godina kontinuiranog rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu [1]prisupljeno 7. Jula 2019.
  4. Službeni podaci Personalne službe Medicinskog fakulteta UNSA.

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]