Hévíz (jezero)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jezero Hévíz
Hévízi-tó
H+víz 016.jpg
Pogled na jezero
Lokacija
Kontinenti Evropa
Regije Panonija
Države  Mađarska
Pokrajine Zala
Gradovi Hévíz
Koordinate 46°47′14″N17°11′35″E
Hidrografija
Vrsta protočno jezero
Površina 0.03.5[1] km²
Dubina 38[2] m
Hidrologija
Odljev istoimenim potokom u Rijeku Zala

Hévíz (mađarski: Hévízi-tó) je malo jezero u Mađarskoj u samom centru grada Hévíza, poznato kao jedan od najvećih termalnih izvora na svijetu.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezero leži u Županiji Zala, udaljeno 8 km sjeverozapadno od Keszthelya i Jezera Balaton.

Hévíz ima površinu od 3.5 hektara[1], kružnog je oblika i duboko je do 38 metara.[2]

Termalni izvor na dnu jezera proizvodi 410 l / sek, što znači da mu se voda mijenja svaka tri dana.[2] Temperatura vode na samom izvoru iznosi 38,5 °C, a temperatura na površini varira od 24 °C zimi do 38 °C ljeti.[2]

Vode mu odvodi istoimeni potok u Rijeku Zala, a ona u Jezero Balaton.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Hévíz je prvi put dokumentirano u povelji iz 28. marta 1328. u kojoj Veszprémski kapitul proglašava Pála Magyara od Gimesa, upraviteljem svog feuda - Szentandrás-páh. U opisu granica feuda navodi se mjesto koje se zove hévíz i to na latinskom - ad locum vulgariter heuvyz dictum.[3] Lingvisti pretpostavlaju da je hévíz mađarska riječ, i da je značila izvor, odnosno termalni izvor, jer je u tom smislu često korištena tokom srednjeg vijeka.[3]

Pogled na jezero i njegove umjetne otoke iz zraka

Nema dokaza koji bi upućivali na to da su se jezerske vode koristile u medicinske svrhe tokom srednjeg vijeka, ali postoji mogućnost da su njegove vode za Austrijsko-turskih ratova koristili vojnici pograničnih utvrda za lječenje gihta, kao i lokalni stanovnici za povremene kupanje. Dokumenti iz 17. vijeka govore o melioracionim radovima izvedenim na jezeru i prokopanim kanalima po dolini, kao i izgradnji mlinova, da se iskoriste njegove odljevne vode.[3]

Jezero Hévíz izašao iz anonimnosti tokom 18. vijeka što je vremenom dovelo do izgradnje termalnog lječilišta za reumu - Szent András Reumakórház. Mátyás Bel, jedan od najvećih mađarskih polimata svoga vremena posjetio je jezero 1731. i dao relativno detaljan prikaz njegovih karakteristika. Prvu naučnu analizu jezerske vode proveo je i objavio - 1769. Ferenc Szláby vodeći ljekar Županije Zala.[3]

Tako da je do kraja tog vijeka jezero Hévíz već bilo ucrtano na nekim kartama, kao na vojnoj karti iz 1783. izrađenoj po naredbi cara Josepha II na kojoj Hévíz označen kao vruće sumporno jezero, zajedno sa odvodnim potokom i mlinovima duž njega.[3]

Ime Hévíz prvi put se pojavilo u nekoj knjizi 1780. i to na njemačkom u djelu Károlya Gottlieba Windischa - Geografija Ugarskog kraljevstva. Hévíz se također spominje u knjizi Mátyása Jánosa Korabinszkog - Historija mađarske geografije objavljenoj - 1786.[3]

Ipak je Hévíz gotovo čitav 18. vijek bio poznat ponajviše zbog svojih mlinova, korištenje njegove ljekovite vode došlo je u prvi plan tek u posljednjim dekadama, i to zahvaljujući ulaganjima grofa Jurja Feštetića (mađarski: György Festetic) koji je podigao prve objekte u termama.[3]

Zbog temperature i kemijskog sastava vode jezero ima specifičnu floru i faunu.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Héviz" (mađarski). Pallas Nagylexikon. http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/047/pc004738.html#4. pristupljeno 07. 06. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "The treasure of Hévíz" (engleski). Spaheviz. http://www.spaheviz.hu/en/tofurdo/heviz. pristupljeno 08. 06. 2016.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 "History of Heviz" (engleski). Heviz. http://www.heviz.info.hu/history_of_heviz.htm. pristupljeno 08. 06. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]