Hévíz

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hévíz
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 46°47′N 17°11′E / 46.783°N 17.183°E / 46.783; 17.183
Država  Mađarska
Županija Zala
Vlast
 - gradonačelnik Gábor Papp
Površina
 - Urbano područje 8.3 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 4,634[1]
 - Urbana gustoća 558.3 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8380
Pozivni broj 83
Službena stranica www.heviz.hu
Karta
Hévíz is located in Mađarska
Hévíz
Hévíz

Hévíz (njemački: Heuwies) je grad na zapadu Mađarske od 4,634 stanovnika[1]

Hévíz administrativno podpada pod Županiju Zala i poznat je kao termalno lječilište zbog svog istoimenog jezera koje je veliki termalni izvor.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Hévíz leži udaljen 37 km jugoistočno od Zalaegerszega, i svega 8 km sjeverozapadno od Keszthelya i Jezera Balaton.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Hévíz je nastao 1946. udruživanjem naselja Hévízszentandrás i Egregy, a status grada dobio je 1992.

Arheološkim istraživanjima provedenim početkom 1980-ih pronađeno je puno rimskih kovanica i drugih artefakata, pa se pretpostavlja da su još Rimljani koristili ljekovite vode njegova jezera.[2]

Ime Hévíz je prvi put dokumentirano u povelji iz 28. marta 1328. u kojoj Veszprémski kapitul proglašava Pála Magyara od Gimesa, upraviteljem svog feuda - Szentandrás-páh.[2] U opisu granica feuda navodi se mjesto koje se zove hévíz i to na latinskom - ad locum vulgariter heuvyz dictum.[2] Pod tim se mislilo na jezero.

Lingvisti pretpostavljaju da je hévíz mađarska riječ, i da je značila izvor, odnosno termalni izvor, jer je u tom smislu često korištena tokom srednjeg vijeka.[2]

Hévíz je postao poznat zbog svog jezera krajem 18. vijeka, nakon što ga je posjetio Mátyás Bel, jedan od najvećih mađarskih polimata svoga vremena - 1731. i dao relativno detaljan prikaz njegovih ljekovitih karakteristika. Nakon njega je ljekar Ferenc Szláby proveo je i objavio 1769. - naučnu analizu njegovih voda.[2]

Sve to je rezultiralo izgradnjom termalnog lječilišta za reumu - Szent András Reumakórház.

U izgradnji Hévíza najviše se angažirao krajem 18. vijeka grof Juraj Feštetić (mađarski: György Festetic).[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Zala" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-zala.php. pristupljeno 8. 06. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "History of Heviz" (engleski). Heviz. http://www.heviz.info.hu/history_of_heviz.htm. pristupljeno 08. 06. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]