Güssing
Güssing
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 47°04′N 16°19′E / 47.067°N 16.317°E | |
| Država |  Austrija
|
| Savezna zemlja | Gradišće |
| Okrug (bezirk) | Güssing |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Vinzenz Knor |
| Površina | |
| - Urbano područje | 49.284 km²[1] |
| Visina | 229[2] |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 3,713[1] |
| - Urbana gustoća | 75.3 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 7540, 7542 |
| Pozivni broj | 03322 |
| Službene stranice www.gussing | |
| Karta | |
  Güssing | |
Güssing (mađarski: Németújvár, hrvatski: Novi Grad) je grad na jugu Austrije od 3,713 stanovnika.[1]
Güssing je administrativni centar istoimenog Okruga Güssing.[2]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Güssing leži u Gradišću nedaleko mađarske granice[2], na ušću potoka Zicken u riječicu Strem.[3]
Historija[uredi | uredi kod]
Güssing je status grada dobio tek 1973. ali je puno starije naselje koje se razvilo oko zamka porodice Güssing, koji je prvi put dokumentiran 1157.[2] On i danas dominira nad mjestom jer se nalazi na brdu visokom 318 metara[2]u tom ravničarskom kraju.
Zamak Güssing je prvi put dograđen u 15. vijeku, a od 1524. je vlasništvo porodice Batthyány, djelomično je srušen sredinom 18. vijeka, pa je obnovljen nakon 1957.[2]
Batthyányi su 1540. otvorili rudnik željeza, pa je mjesto toliko napredovalo da mu je car Ferdinand I 1549. dodjelio status trgovišta, pa je Güssing odtad svakog prvog ponedjeljka u mjesecu imao sajam. U tom vremenu je i grad opasan bedemima.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Znamenitosti Güssinga su romanička parohijska crkva s početka 13. vijeka, franjevački samostan izgrađen 1648./49.), sa crkvom u kojoj se nalaze nadgrobni spomenici iz 16. vijeka porodice Batthyany i klasicistički zamak porodice Drašković iz 1804.; sa gotičkim oltarom iz 1469. u kapeli.[2]
Privreda[uredi | uredi kod]
[Ekonomija|Ekonomskom]] strukturom mjesta dominiraju mala poduzeća i uslužni sektor u kom je zaposleno oko 74% radno sposobnog stanovništva.[2]
U proizvodnom sektoru se ističu tvornice tjestenine i keksa, mliječnih proizvoda, vrata, kožnih artikala, toaletnog pribora, pilane i minielektrane.[2]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Austria: Burgenland” (engleski). City population. Pristupljeno 31. 01. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 „Güssing” (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 31. 01. 2016.
- ↑ „The Political Geography of Burgenland” (engleski). Andrew Frank Burghardt. Pristupljeno 31. 01. 2016.
