Gupčeva lipa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Gupčevu lipu u jesen.

Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine[1].

Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.[1]

  • Danas (2008.), Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
  • Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako da je 1957. godine proglašena spomenikom prirode,[2] i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture[3].

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Godine 2007. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva[1] a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj[4].

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]