Guaporé

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Guaporé
Rio Guaporé
Rio Guaporé em Pontes e Lacerda1.JPG
Lokacija
Države Brazil
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Serra dos Parecis (Mato Grosso)
631 m
Ušće
  – aps. visina
Mamoré kod grada Guajará-Mirim
m
Dužina1 749 [1] km
PritokeRio Alegre, Rio Verde, Rio Paragúa, Río Blanco, Río Branco, Río Corumbiara, Río Colorado
Hidrologija
Protok
  – srednji

1 530 m³/s
Sliv
  – površina

266 460 km²
Ulijeva se uMamoré
Transport
Plovnostčitavim tokom

Guaporé (portugalski: Río Guaporé, španjolski: Río Iténez) je brazilska rijeka duga 1 749 km, najveća pritoka rijeke Mamoré. [1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Guaporé izvire na obroncima masiva Serra dos Parecis u brazilskoj državi Mato Grosso, odatle zaokreće prema jugu, a zatim prema sjeverozapadu prema gradu Vila Bela da Santíssima Trindade.

Nakon što primi pritoku Rio Verde, i dalje teče prema sjeverozapadu uz velike meandre i tako najvećim dijelom svog toka formira granicu između Bolivije i Brazila, sve do svog ušća u rijeku Mamoré iznad grada Guajará-Mirim. [1]

Za razliku od muljevitih, smeđih voda Mamoréa, Guaporé ima neobično čistu i bistru vodu, ta razlika se vidi čak i nakon nekoliko kilometara nizvodno od ušća. [1]

Tokom historije, rijeka je bila poprište brojnih pograničnih sukoba između Španjolaca i Portugalaca, kao i njihove zajedničke borbe protiv neprijateljski nastrojenih Indijanaca. Na te dane podsjeća utvrda - Forte Príncipe da Beira, izgrađena pored ušća Guaporéa u Mamoré, krajem 18. vijeka. [1]

Tok Guaporéja na karti sliva Amazone

Guaporé teče kroz tropsku prašumu, rijetko naseljen kraj, uz njegove obale još živi nekoliko plemena autoktonih Indijanaca i malobrojnih mestika. [1] Guaporé ima sliv velik oko 266 460 km² i prosječni istjek od 1 530 m3/s na svom ušću u Mamoré. Plovan je čitavom svojom dužinom, i to kroz cijelu godinu. [1]

Povezane stranice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Guaporé River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 08. 12. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]