Gruntovčani

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gruntovčani
Nema slobodne slike
Format dramska serija
Scenario Mladen Kerstner
Režija Krešo Golik
Nastupaju Martin Sagner
Smiljka Bencet
Zemlja porijekla  Jugoslavija
Broj epizoda 10
Producentska kompanija/e RTV Zagreb
Emitiranje
Originalno prikazivanje 21. septembar 1975 (1975-09-21) – 23. novembar 1975 (1975-11-23)
Kronologija
Prethodi Mejaši (1970)
Slijedi Neuništivi (1990)

Gruntovčani su jugoslavenska igrana TV serija originalno emitirana 1975. godine, poznata kao jedno od najpopularnijih ostvarenja u povijesti današnje Hrvateke Radiotelevizije.

Predstavlja nastavak crno-bijele TV-serije Mejaši iz 1970. godine, i u njemu Martin Sagner ponavlja ulogu Dudeka, skromnog, dobrodušnog ali naivnog mještanina fiktivnog podravskog mjesta Gruntovec. Radnja prikazuje njegove pokušaje da sebi i svojoj supruzi Regici osigura egzistenciju, ali kako ga svaki put u tome spriječavaju zloba, pohlepa i glupost njegovih sumještana, ali i zla sreća.

Serija, također poznata po najavnoj pjesmi koju izvodi poznati ansambl [Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], je stekla brojne pohvale zbog autentičnog korištenja lokalnog dijalekta i brojnih detalja ruralnog života u tadašnjoj sjevernoj Hrvatskoj. Sagnerov nastup je osvojio gledatelje u tadašnjoj Jugoslaviji, a 1990. godine se Dudek pojavio kao jedan od likova u "crossover" TV-seriji Neuništivi. Nakon toga su Gruntovčani na programu Hrvatske radiotelevizije reprizirani više od deset puta, a što predstavlja rekord u povijesti hrvatske televizije.

Sadržaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Prva priča: Božja vola[uredi - уреди | uredi izvor]

Junak serije, Dudek, nema nikakvog stalnog zaposlenja. Tu i tamo ispomaže suseljanima, ali uvijek izvuče kraći kraj. Tako će mu se i sada dogoditi. On je naime u procijepu - pomaže Cinoberu kod popravka krova, ali istodobno se prihvaća dužnosti raketara u selu. Dakako da će kraj prve epizode proteći u snažnoj oluji s gradom koja će našem Dudeku izbiti iz ruku oba posla.[1]

Druga priča: Jelen[uredi - уреди | uredi izvor]

Dudek i njegova supruga Rega sumnjaju da im jeleni uništavaju plodinu. Komisija za procjenu štete obišla je njihovo imanje i nije povjerovala da je doista riječ o jelenima. Dudek je, međutim, u seoskoj krčmi saznao kako se love jeleni: iskopa se jama u zemlji, prekrije granjem i oponaša njihov zov. Tako zaista uspije uloviti jelena štetočinu, ali prave nevolje tek počinju. U igru se umiješaju, svatko sa svojom računicom, lovnik i direktor mjesnog kombinata. Oni će Dudekovog jelena lijepo izložiti nišanu puške direktora banke, koji će se tako udobrovojiti da odobri kredit mjesnom kombinatu. Presvetli, međutim, uspije uvjeriti Dudeka da će biti veliko zlo ako jelena odmah ne pusti na slobodu.[2]

Treća priča: Babica su nakanili hmreti[uredi - уреди | uredi izvor]

U Gruntovcu se ukida školska nastava te škola ostaje prazna i neiskorištena. Javljaju se interesenti: mladi bi da se tu izgradi nogometno igralište, Cinober bi otvorio unosnu krčmu (u koju bi upregao Dudeka), dok Presvetli sanja o groblju koje Gruntovec nema već pokojnike pokapa u obližnjem Hrastovcu. Kao kruna pomame oko diobe i budućnosti školskoga prostora i imanja pročuje se da Babica, starica koja živi kod Katalenićevih, umire. Sada se Presvetli i Cinober, iako dosad zavađeni, udružuju i kuju novi plan u kojem je središnja osoba Babica. U ključnom trenutku Babica "oživi", to jest "predomisli se": sama priznaje da je bolje da nitko i nigdje ne umire. A time onda padaju u vodu i svi pokrenuti nečisti poslovi.[3]

Četvrta priča: Zlatna jajca[uredi - уреди | uredi izvor]

U četvrtoj epizodi vidjet ćemo što se sve događa kad Cinober pokušava Dudeka pretvoriti u naivnog slikara - ne zato što u njemu vidi talent, nego zbog toga što je nanjušio šansu za zgrtanje novca.[4]

Peta priča: Ovce idu[uredi - уреди | uredi izvor]

Sasvim slučajno Dudek zamijeti kako se njihovom selu i seoskim imanjima približavaju stada ovaca na ispaši. Dudek je dignuo uzbunu i uskoro je Gruntovec na nogama. Pristiže i milicija jer se stvari zapetljavaju. Kolovođe su nečistih poslova oko pastira i njihovih stada i opet Presvetli i Cinober, a onaj koji će ostati kratkih rukava bit će, dakako, Dudek. Pa dok selo na kraju uživa u pečenoj janjetini, Dudeka i Regu zapale su samo kosti.[5]

Šesta priča: Ščukin berek[uredi - уреди | uredi izvor]

Tržište traži goleme količine trstike, a Gruntovec ionako leži pokraj dravskog šaša i trstike, pa nije čudo da će cijelo selo požuriti preko noći u tzv. trstičare. Cinober će nagovoriti Dudeka da mu proda dio posjeda na Dravi, što će Dudek i učiniti, jer su Katalenićevi u teškom materijalnom stanju. Ali za taj isti posjed zapet će i oko Presvetloga. On nudi Katalenićima dvostruko više nego Cinober. Ali ovi odbijaju, jer "reč je reč". Epizoda završava pravim ratom između Presvetlog i Katalenićevih, ali ono najgore tek dolazi - u sljedećoj epizodi.[6]

Sedma priča: Kompanjoni[uredi - уреди | uredi izvor]

Cinober je razmahao posao s trstikom, a Dudek mu uvelike pomaže, radeći za strojem za pletenje trstike. Iako škrto, nešto novca od Cinobera ipak pristiže i Dudek "raste", časti i sanjari. Ali do prave i potpune isplate nikad ne dolazi: Cinober lukavo oklijeva, Rega prijeti sudom. Jezičac na vagi sreće okrenuo se sad u korist Presvetloga koji je pošao u Baranju po trstiku. Dudek je i opet nasamaren i praznih džepova.[7]

Osma priča: Žufka čuča[uredi - уреди | uredi izvor]

Bijesan i ljubomoran na Presvetlog, Cinober uspijeva dobiti pismo adresirano na Presvetlog. Dakako, riječ je o poslovnom pismu iz kojeg Cinober sazna kako u selo upravo stiže poslovni partner za kupnju trstike, međutim, tog poslovnog partnera zamijene s nekim Dalmatincem, vozačem kamiona, kojem Dudek prodaje i preprodaje jednu te istu kokoš što ju je Dalmatinac nehotice pregazio svojim kamionom.[8]

Deveta priča: Na probi[uredi - уреди | uredi izvor]

Sreća će se vjerojatno ipak nasmiješiti našem Dudeku: polazi mu za rukom da se pojavi kao najozbiljniji kandidat za mjesto pomoćnog skladištara u spremištu mjesne željezničke postaje u Srednjacima. Svoj probni rok shvaća Dudek, na žalost, i previše savjesno. A kad posve zadovolji ispitnu probu i pretpostavljene, pojavit će se tzv. viša sila.[9]

Deseta priča: Ostajte ovdje[uredi - уреди | uredi izvor]

Katalenićevi su doznali kako se jedan njihov rođak obogatio u SR Njemačkoj. Rega čini sve da i Dudek pođe tamo k njemu, kad mu ovdje više nema mjesta pod suncem. Odjednom svi postaju ljubazni prema Dudeku, jer od njega očekuju protuusluge u Njemačkoj! Održava se i priredba mjesnih dramskih amatera pod simboličnim naslovom "Ostajte ovdje", koja duboko potresa Katalenićeve.[10]

Glumačka ekipa[uredi - уреди | uredi izvor]

Također nastupaju[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. TV profil.net Gruntovčani: Božja vola 24. siječnja 2011.
  2. TV profil.net Gruntovčani: Jelen 31. siječnja 2011.
  3. TV profil.net Gruntovčani: Babica su nakanili hmreti 7. veljače 2011.
  4. TV profil.net Gruntovčani: Zlatna jajca 14. veljače 2011.
  5. TV profil.net Gruntovčani: Ovce idu 21. veljače 2011.
  6. TV profil.net Gruntovčani: Ščukin berek 28. veljače 2011.
  7. TV profil.net Gruntovčani: Kompanjoni 7. ožujka 2011.
  8. TV profil.net Gruntovčani: Žufka čuča 14. ožujka 2011.
  9. TV profil.net Gruntovčani: Na probi 21. ožujka 2011.
  10. TV profil.net Gruntovčani: Ostajte ovdje 28. ožujka 2011.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]