Groznica doline Rift

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Groznica doline Rift
SpecijalnostInfektologija, Veterinarska medicina
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10A92.4
ICD-9066.3
DiseasesDB31094
MeSHD012295

Groznica doline Rift je akutna virusna bolest koja se javlja u Africi.

Uzrok nastanka[uredi | uredi kod]

Uzročnik bolesti je virus groznice doline Rift, koji spada u rod Phlebovirusa i familiju Bunyaviridae. Od ove bolesti primarno obolevaju domaće životinje i ptice. Čovek se može inficirati ujedom komarca iz roda Aedes.[1] Bolest se širi putem kontakta sa krvlju zaražene životinje, udisanjem vazduha u okruženju zaražene životinje pri klanju životinje, konzumiranjem sirovog mleka koje potiče od zaražene životinje, kao i ujedom inficiranih komaraca. Među životinjama koje se mogu zaraziti su krave, ovce, koze i kamile. Kod ovih životinja se bolest najčešće prenosi komarcima. Nije bilo slučajeva da je jedna osoba zarazila drugu.

Klinička slika[uredi | uredi kod]

Inkubacioni period (vreme od infekcije do nastanka prvih simptoma) je od dva do šest dana. U većini slučajeva ili nema simptoma ili su simptomi veoma blagi. Od blažih simptoma se javljaju groznica, bol u mišićima, bol u zglobovima i glavobolja. Nekada se javljaju i ukočenost vrata, fotofobija i povraćanje. Bolest u tipičnim slučajevima traje do nedelju dana.[1] Od ozbiljnijih simptoma se javlja sledeće: tri nedelje nakon početka infekcije dolazi do slabljenja vida, javlja se infekcija mozga koja dovodi do jakih glavobolja i konfuzija, krvarenje zajedno sa problemima sa jetrom koji se javljaju tokom prvih nekoliko dana. Kod osoba sa krvarenjem verovatnoća smrtnosti je do 50%.[2]

U ređim slučajevima nastaju hemoragijska groznica, meningoencefalitis ili oboljenje oka. Hemoragijska groznica počinje žuticom, pa se zatim javljaju povraćanje krvi, krv u stolici, petehije na koži i krvarenje iz nosa.[1]

Na oku nastaju oštećenja mrežnjače. Bolesnik se žali na zamućeni vid i suženje vidnog polja. Ukoliko se ošteti makula, može doći do trajnog oštećenja vida.[1]

Kada se razvije meningoencefalitis, javljaju se glavobolja, gubitak pamćenja, halucinacije, konfuzija, dezorijentacija, vrtoglavica, konvulzije i koma. Smrtnost je mala.[1]

Dijagnoza[uredi | uredi kod]

Postavlja se na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike i laboratorijskih analiza. Virus se izoluje iz krvi ili likvora bolesnika i identifikuje se serološkim analizama: imunofluorescencijom, ELISA testom.[1] Dijagnoza se postavlja kada se u krvi utvrdi prisustvo antitela protiv virusa ili samog virus.[2]

Lečenje i prevencija[uredi | uredi kod]

Onda kada dođe do infekcije, nema nekog posebnog načina lečenja.[2] Terapija je simptomatska i suportivna.[1] Postoji ljudska vakcina, međutim, do 2010.godine još uvek nije bila dostupna u većoj meri. Prevencija ove bolesti kod ljudi je vakcinisanje životinja protiv ove bolesti. Ovo se mora sprovesti pre izbijanja bolesti jer bi u suprotnom moglo doći do pogoršanja situacije tokom izbijanja bolesti. Sprečavanje kretanja životinja tokom izbijanja bolesti takođe može biti korisno, kao i smanjenje broja komaraca i izbegavanje njihovih ujeda.

Epidemiologija i istorija[uredi | uredi kod]

Izbijanje ove bolesti se desilo samo u Africi i Arabiji. Izbijanja se obično dešavaju za vreme pojačanog kišnog perioda što utiče na povećanje broja komaraca.[2] Pojava ove bolesti je prvi put zabeležena među stokom u dolini Rift u Keniji u ranim 1900-tim godinama,[3] a virus je prvi put izolovan 1931. godine.[2]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Stetoskop info: Groznica doline Rift; pristupljeno 10.10.2015.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Rift Valley fever”. Fact sheet N°207. World Health Organization. May 2010. Pristupljeno 21. 03. 2014. 
  3. Palmer, S. R. (2011). Oxford textbook of zoonoses : biology, clinical practice, and public health control (2nd izd.). Oxford u.a.: Oxford Univ. Press. str. 423. ISBN 9780198570028. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]