Gromiželj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gromiželj
IUCN kategorija IV (zaštićeno stanište)
LokacijaUšće Drine u Savu
Najbliži gradBijeljina
Površina8,31 km² (3 mi² )
Osnivanje2018
Upravljačko tijeloUdruženju za zaštitu flore i faune Gromiželj

Gromiželj je močvarno područje na teritoriji grada Bijeljine u Bosni i Hercegovini, u blizini ušća Drine u Savu. Osnovne vrijednosti područja su: stanište rijetke i ugrožene vrste ribe mrgude, staništa ptica – eje močvarice, crne rode, crvene čaplje i male bijele čaplje te stanište ugroženih biljnih vrsta – rebratice, močvarne paprati, žutog lokvanja i reliktne vrste močvarne žare.[1] Duž cijelog područja je loš poljski put. Iako postoji nekoliko informativnih tabli sa obilježjima zaštićenog područja, skretanje do močvare Laketića vir je teško uočljivo. Močvara je ugrožena zbog niskog vodostaja i sve većeg zarastanja u mulj.[2]

Zaštićeno područje[uredi | uredi kod]

Istraživanje područja počelo je krajem 2008. godine, a područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji Posebni rezervat prirode.[3] Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 22. 2. 2018. godine proglasila je močvaru Gromiželj za zaštićeno područje - kategorija IV (područje za upravljanje staništem).[4][2] Ukupna površina zaštićenog područja je 831,30 hektara. Upravljanje je povjereno "Udruženju za zaštitu flore i faune Gromiželj". Na cjelokupnoj površini su ustanovljeni režimi zaštite II (67,4 hektara) i III (763,9 hektara) stepena.

U izvještaju Zavoda za zaštitu kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe RS iz 2021 izvještava se o lošem stanju u zaštićenom području.[5]

Zabranjeno[uredi | uredi kod]

Na dijelu močvare pod II stepenom zaštite zabranjeno je:

  • sve vrste radova i aktivnosti na Laketića viru bez saglasnosti i mišljenja nadležnih institucija,
  • unošenje alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva, lov divljači,
  • izlov ribe korištenjem mreže, korpi i eksplozivni sredstava,
  • nekontrolisano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova,
  • primjena hemijskih sredstava i materija koje mogu prouzrokovati zagađenje zemljišta i vode,
  • eksploatisanje mineralnih sirovina,
  • deponovanje otpada,
  • upotreba zaštitnih bioloških sredstava (osim u slučaju suzbijanja karantinskih ili regulisanih nekarantinskih štetnih organizama),
  • promjena namjene zemljišta i promjena vodnog režima,
  • paljenje vatre,
  • obavljanje drugih radnji kojima se uništava priroda i ugrožavaju staništa.

Reference[uredi | uredi kod]