Groblje na Presjeci

Groblje na Presjeci je arheološki lokalitet u naselju Jabuka, opština Foča-Ustikolina, Bosna i Hercegovina.

Groblje je cjelina koju čini:

• Nekropola sa 243 stećka
• Staromuslimansko groblje koje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
• Pravoslavno groblje

Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 4. do 10. maja 2004. godine, groblje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.

U Ustikolini je prije rata u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. godine postojala džamija koja se smatrala najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini, a koja je podignuta najvjerojatnije u drugoj polovini 15. stoljeća. Njen nastanak se pripisuje izvjesnom Turhan Emin-begu, o čeme su napisane mnoge legende, ali ne postoji ni jedan historiografski podatak, koji potvrđuje ime graditelja džamije.

Lokacija

Groblje je udaljeno 10 km sjeverozapadno od naselja Ustikolina, na putu koji iz Ustikoline vodi prema selu Jabuka. Presjekom se naziva dio brda koja se od toponima Žešće pruža na istok prema lokalitetu Previla, paralelno sa koritom rijeke Koline. U neposrednoj blizini lokaliteta se nalazi nekropola stećaka i aktivno pravoslavno groblje. U selu Jabuka nalazi se i srednjovjekovna bazilika.

Istraživanja

Prve podatke o groblju i nišanu Turhan Emina na Presjeci i džamiji dao je Miron Zarzycki u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. On je naveo i legendu po kojoj je 1463. godine sultan Mehmed Fatih došao na ove prostore i kao nadzornika straže na ovom prostoru ostavio izvjesnog Turhana Emina koji je tu sagradio džamiju.

Na groblju u Presjeci je pronađen stari nišan sa natpisom na arapskom jeziku kome je nedostajao dio teksta. Mehmed Mujezinović prvi puta 1954. godine objavljuje faksimil, transkripciju i prijevod postojećeg dijela natpisa i zaključio da se radi o nišanu Turhan Emin-bega.

Prilikom arheoloških iskopavanja urađenih 1977. godine pronađen je još jedan fragment starog nišana gdje se u jednom kvadrantu, koji se sastoji od svega nekoliko riječi, napisanih na arapskom jeziku neshi pismom, nalazi jasno upisano ime Turhan.

Registar bosanskohercegovačkih sandžak - begova iz 15. i 16. stoljeća ni u jednom dokumentu ne navodi sandžak – bega po imenu Turhan.

Uvidom u Acta turcarum, koja se nalaze u posjedu Historijskog arhiva u Dubrovniku, dokument pod rednim brojem 2936, spominje se Turhan- beg. On je 1549./50. godine obavljao dužnost emina u Dubrovniku (carinika, nadgledao prodaju soli i dr.). Na temelju analize teksta dva pečata kojima je ovjeren dokument, otkriveno je ime Turhanovog oca – Huseyin, što je identično tekstu sa nišana koji je otkriven na Presjeci u toku arheoloških istraživanja 1977.

Dijelovi sarkofaga pronađeni su 1978. godine i urađena je sanacija i rekonstrukcija dijela grobnica. Na jednom fragmentu se nalazi ispisano ime Huseyin iznad koga se nazire slovni znak koji bi mogao značiti «ibn» ili sin.

Opis

Groblje na Presjeci se na temelju pronađenih ostataka može datirati u 16. stoljeće, ali je za potvrdu ove tvrdnje neophodno nastaviti arheološka iskopavanja koja su zbog nedostatka financijskih sredstava krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća obustavljena. Jedna od posebnosti ove nekropole predstavlja pojava tzv. zidane grobnice. Smatralo se da vjernici islamske vjeroispovijesti nisu sahranjivani u ovakve grobnice. Koliko je poznato do sada, grobnice ovakvog tipa, a u kojima su sahranjivani muslimani, nisu evidentirane. Realna je predpostavka da se radi o nastavljanju lokalne tradicije. Kao građevinski materijal upotrijebljen je bijeli dolomitski krečnjak sa kvarcnom kristalizacijom, čija se nalazišta nalaze na više lokaliteta u Gornjem Podrinju – Miljevina i selo Slatina.

Literatura

• Miron Zarzycki, Varošica Ustikolina, GZM III, sv. II, Sarajevo, 1891., , str. 210,
• Dimitrije Sergejevski, Kameni spomenici iz Rogatice i Ustikoline, GZM, Sarajevo, 1936., str. 3-4.,
• Mehmed Mujezinović, Džamija na Ustikolini, Naše starine II, Sarajevo 1954., str. 138.
• Đuro Basler, Proglašenje Bosne kraljevinom 1377. godine, Institut za historiju, prilozi br. 11 i 12, Sarajevo, 1976.
• Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Gornje Podrinje u doba Kosača, IV, Sarajevo, 1977., str. 66. - 71.
• Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika BiH, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.
• Živko Mikić, O prisustvu dinarskog i armenskog tipa na Staromuslimanskom groblju na Presjeci kod Ustikoline, Gornje Podrinje u doba Kosača, knjiga IV, Sarajevo 1977.

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Desanska Kovačević-Kojić, Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg podrinja, Drina u Doba Kosača, Naše starine XIV-XV, Sarajevo 1981, 113.