Gradska knjižnica Rijeka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gradska biblioteka Rijeka u prizemlju Filodrammatike

Gradska knjižnica Rijeka (GKR) središnja je narodna knjižnica grada Rijeke, matična biblioteka za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Nastala je kao nastavak tradicije Narodne čitaonice riječke osnovane 1849. godine i Gradske biblioteke Sušak osnovane 1930. godine. Ona nabavlja, čuva i daje na korištenje sve vrste knjižnične građe, priprema, istražuje i daje sve vrste bibliotečnih informacija. Raznim aktivnostima animira, motivira i educira korisnike, a sve u funkciji promocije knjige, čitanja, znanja, podizanja opće obrazovne i kulturne razine stanovništva.

Povijest[uredi | uredi kod]

Povijest Gradske knjižnice Rijeka izrazito je kompleksna zbog egzistencije u gradu složene povijesti kao što je Rijeka. Izvorište ima u dvije institucije – razvoju Narodne čitaonice riječke od 1849. godine i Gradske biblioteke Sušak osnovane 1930. ne bi li nakon udruživanja 1962. godine nastala Gradska biblioteka Rijeka, preimenovana u Gradsku knjižnicu Rijeka 1999..

Godine 1960. osnovana je i Dječja knjižnica Beli kamik. U vrijeme spajanja giglioteka Rijeka je imala 134 371 stanovnika, a članova svih knjižnica je bilo tek 7 833. Godine 1966. centralni odjel seli u Palaču Modello u Rijeci, a od 2010. koristi se za beletristiku i prizemlje Filodrammatice. U 2021. Gradska biblioteka bi trebala preseliti u T-objekt tvornice duhana u Benčiću u okviru programa Rijeka 2020 EPK..

Položaj u gradskome središtu odrazio se na rad porastom broja korisnika i izdanih knjiga, a uvode se i nove usluge. Godine 1967. kupljene su gramofonske ploče koje su trebale biti zametak glazbene slušaonice. Oživljen je cjelokupan rad s korisnicima, pa je u prvih šest mjeseci 1967. godine zabilježena posjeta 250 000 građana. Osamdesete su prošle u znaku BIS-a prema kojem su knjižnice trebale postati bibliotečno-informacijski centri u čemu su trebale imati ulogu informacijskog čvorišta tijelima uprave.

Dok od 1990-ih knjižnica postupno ulazi u informatičku eru, pristupa se barkodiranju knjiga i unošenju podataka o korisnicima u računalo, istovremeno se, u skladu s nacionalističkom ideologijom novih vlasti, na žalost vrši i kulturocid, "sklanjanjem" srpskih knjižnih izdanja. Zbog "rentabilnosti" zatvaraju se 1994. godine dvije dječje knjižnice Beli kamik i Sušak, a otvara centralna Dječja knjižnica Stribor.u centru grada, čime se smanjuje broj korisnika zbog otežane pristupačnosti djeci. Ista godina važna je i zbog nabavke novih medija - prvih CD-ROM-ova pri čemu su nabavljeni Encyclopedia Britannica 2.0, Multimedia McGrow Hill Encyclopedia of Science and Technology i World Biographical Index. Od 1995. godine korisnicima je omogućeno besplatno korištenje interneta čime je postala prva narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je uvela takvu uslugu. Gradska biblioteka Rijeka je 1997. godine među prvima u Hrvatskoj postavila elektronski sustav za zaštitu knjiga od krađe.

Misija[uredi | uredi kod]

Misija Gradske knjižnice Rijeka je:

  • omogućiti svim građanima, prvenstveno Rijeke i Kvarnera i Gorskog kotara, čitanje, učenje, obrazovanje; obaviještenost, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala, upoznavanje i korištenje dobrobiti novih tehnologija, kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, i to bez obzira na njihovu dob, spol i rod, društveni status, naciju, vjeru, rasu ili bilo koja druga obilježja
  • biti podrša društvenom uključivanju svih marginaliziranih skupina građana
  • promicati kulturne vrijednosti općenito
  • jačati vrijednosti multikulturalnog društva
  • poticati informacijsku pismenost i upoznavanje s novitetima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama radi smanjivanja digitalne nejednakosti

Djelatnost[uredi | uredi kod]

Djelatnost Gradske knjižnice Rijeka obuhvaća:

  • nabavu knjižnične građe,
  • stručnu obradu, čuvanje i zaštitu bibliotečne građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro,
  • izradu i objavljivanje biltena, kataloga, bibliografija i drugih informativnih pomagala te stručnih publikacija,
  • sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka,
  • omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima,
  • osiguranje korištenja i posuđivanja knjižnične građe, te protok informacija,
  • poticanje i pomoć korisnicima Knjižnice pri izboru i korištenju bibliotečne građe, informacijskih pomagala i izvora,
  • vođenje dokumentacije o građi i korisnicima,
  • obavljanje poslova matične djelatnosti za školske i narodne knjižnice na području Primorsko-goranske županije, - organiziranje stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, radionica i sličnih skupova s područja knjižnične djelatnosti,
  • organiziranje edukativnih i kulturnih programa i akcija vezanih uz djelatnost Knjižnice,
  • prodaju na malo vlastitih i drugih izdanja i proizvoda koji promoviraju djelatnost Knjižnice,
  • nakladničku djelatnost - izdavanje stručnih i znanstvenih publikacija u okviru knjižnične djelatnosti,
  • domaću i međunarodnu suradnja s udruženjima građana, pojedincima i ustanovama na području knjižnične djelatnosti.

U čast pisca Drage Gervaisa knjižnica u suradnji s Gradom Rijekom dodjeljuje Književnu nagradu Drago Gervais.

Odjeli i ogranci[uredi | uredi kod]

Gradska knjižnica Rijeka organizirana je kroz:

  • Središnji odjel
  • Dječji odjel Stribor - središnja dječja knjižnica u gradu Rijeci. Nastala je 1994. godine spajanjem fondova dječjih knjižnica Beli kamik i Sušak. Fond čine knjižnice čine slikovnice, stripovi, lijepa književnost za malu djecu i malo veću djecu, teen zbirka, stručne knjige za školarce, knjige za roditelje, odgojitelje, učitelje, priručna literatura, zavičajna zbirka, dječje knjige na stranim jezicima, časopisi, AVE građa.
  • Odjel periodike
  • Narodnu čitaonicu
  • Ogranak Drenova
  • Ogranak Turnić
  • Ogranak Zamet
  • Gradski bibliobus
  • Županijski bibliobus

Bibliobus[uredi | uredi kod]

Od godine 1969. usluge posuđivanja knjiga pruža i Bibliobus koji je bio prva usluga takve vrste u Jugoslaviji.

Usluge[uredi | uredi kod]

Temeljna usluga Knjižnice je posuđivanje:

  • knjiga
  • glazbenih CD-a
  • filmskih DVD-a
  • zvučnih knjiga
  • multimedijalnih CD ROM-ova

Moguće je ostvariti rezervaciju i međuknjižničnu posudbu. Knjižničari-informatori pružaju usluge informiranja u vezi referalnih i referentnih informacija, pronalaženja službenih i poslovnih informacija, literature za pripremu školske lektire, izvora za pripremu referata i seminarskih radova, tematskih bibliografskih popisa za izradu maturalnih, dodiplomskih i postdiplomskih radova i pretraživanje mrežnih izvora. Pružaju se i edukacijske usluge dok se za djecu organiziraju osnovni edukacijski programi za korištenje knjižnice, knjižničnih izvora, usluga i programa. .Jedna od većih i kvalitetnijih aktivnosti ostvaruje se organiziranjem programa za djecu i mlade koji za svrhu imaju razvoj kulture čitanja, pismenosti i kulturnog standarda.

Projekti za novu zgradu[uredi | uredi kod]

Grad Rijeka je kao osnivač Gradske knjižnice Rijeka uočio 2001. godine da postojeći prostorni uvjeti u kojima ta ustanova djeluje već pedeset godina predstavljaju kočnicu njenog daljnjeg razvoja. Krajem iste godine donesena je odluka o izgradnji nove zgrade. Kao lokacija za izgradnju nove zgrade knjižnice prihvaćen je Klobučarićev trg u Starom gradu. Zgrada je zamišljena prema projektu Hrvoja Njirića i Vedrana Škopca. Njihov projekt interpretirao je temu impostacije suvremenog javnog objekta u povijesno okružje Staroga grada, te ispitivao nove tipološke obrasce za multimedijalni centar 21. stoljeća. Nakon višegodišnjih peripetija i recesijskih uvjeta koji su izgradnju tog tipa nove zgrade učinili nemogućom u srpnju 2012. godine objavljeno je da se odustaje od projekta ispred OŠ Nikola Tesla već se cijeli kompleks seli na područje bivše tvornice "Rikard Benčić" gdje se očekuje useljenje u toku 2021. g.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

http://www.gkri.hr/Home.aspx?PageID=1&gohome=true