Grójec
Grójec
| |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 51°51′N 20°52′E / 51.850°N 20.867°E | |
Država | ![]() |
Vojvodstvo | Mazovjecko |
Povjat | Grójec |
Gradska prava | 1419.[1] |
Vlast | |
- gradonačelnik | Dariusz Gwiazda |
Površina | |
- Ukupna | 8.570 km²[2] |
Visina | 153[2] |
Stanovništvo (2020.) | |
- Grad | 16,785[2] |
- Gustoća | 1,959 stan. / km²[2] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 05-600[2] |
Karta | |
Pozicija Grójeca u Poljskoj |
Grójec (sve do kraja 17. vijeka znan kao Grodziec) je grad od 16,785 stanovnika[2] u centru Poljske u Mazovjeckom vojvodstvu.[1]
Poznat je po proizvodnji piva i struna iz ovčjih crijeva za kordofone instrumente.[1]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Grójec se prostire duž potoka Molnicą (pritok Visle), udaljen četrdesetak km južno od Varšave.[1]
Historija[uredi | uredi kod]

Kao najstarije naselje na jugu Mazovije, tadašnji Grodziec je status grada dobio još 1419.[1]
Od 18. vijeka u grad se počelo doseljavati židovsko stanovništvo, to se nastavilo i tokom 19. vijeka, pa su oni 1939. činili oko 55% stanovništva.[1] Nakon Druge podjele Poljske Grójec je od 1795. pripao Kraljevini Pruskoj, a od 1807. je dio napoleonskog Varšavskog vojvodstva, da bi od 1815. postao dio proruske Kongresne Poljske.[1]
Grójec je poznat po događaju iz 25. januara 1863. kad su ustanici razbili kozački garnizon stacioniran u gradu. Nakon gušenja ustanka od 1867. grad je postao lokalni administrativni centar, a nakon Drugog svjetskog rata od 1999. i sjedište povjata.[1] Željeznica je došla do grada 1898.[1]
Za Njemačke okupacije Poljske u gradu je od 1940. do 1941. djelovao geto iz kog je oko 6 000 Židova otpremljeno u Varšavski geto. Šume oko grada bile su područje djelovanja partizana.[1]
Privreda[uredi | uredi kod]
Grójec je grad malih pogona prehrambene industrije jer je njegova okolica poznat voćarski kraj, naročito po jabukama. U gradu se zbog tog i održava festival jabuka.[1]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Grójec ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod] |