Gorzów Wielkopolski
Gorzów Wielkopolski
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°44′N 15°15′E / 52.733°N 15.250°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Lubusko |
| Povjat | Gorzów Wielkopolski |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Jacek Wójcicki |
| Površina | |
| - Ukupna | 85.7 km²[1] |
| Visina | 71[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 123,609[1] |
| - Gustoća | 1,442 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 66-400–66-414[1] |
| Pozivni broj | 95[1] |
| Karta | |
  Gorzów Wielkopolski Pozicija Gorzówa Wielkopolskog u Poljskoj | |
Gorzów Wielkopolski (njemački: Landsberg an der Warthe) je grad od 123,609 stanovnika[1] na sjeverozapadu Poljske u Lubuskom vojvodstvu u kom je uz Zielonu Góru (sjedište sejma), jedan od dva administrativna centra, grad u kom se nalazi ured vojvode.[2]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Gorzów Wielkopolski se prostire na ušću rijeke Kłodawke u Wartu.[3]
Od Poznańa je udaljen 135 km sjeverozapadno, 110 km sjeverno od partnerske Zielone Góre i pedesetak km od Odre i njemačke granice.
Historija[uredi | uredi kod]
Za vladavine prvih poljskih monarha iz Dinastije Pjastovića na terenu današnjeg grada postojalo je malo trgovište i zamak. Pjastovići su vladali tim krajem sve do sredine 13. vijeka, kad ga je Przemysl I dao markgrofovima Brandenburga kao miraz svoje kćeri Konstance koja se udala za Konrada sina markgrofa Johanna I. Branderburžani su na tom mjestu 1257. osnovali grad Landisberch Nova.[3]
Landisberch (kasniji Landsberg) bio je jedan od prvih gradova koji se smjestio u donjem toku rijeke Warte. Njegov položaj na raskršću riječnih i kopnenih transportnih pravaca, pružio mu je povoljne uvjete za razvoj, pa je ubrzo postao važno trgovište i zanatski centar.[3] Tokom 14. i 15. vijeka prosperirao je kao trgovište i sajamski grad, ponajviše radi trgovine žitaricama koje su kupovali Poljaci.[2]
Rijeke su ga učinile bogatim, ali su mu donjele i brojne nevolje sa poplavama. U svojoj 750 godina dugoj historiji, grad je puno puta stradao od požara, ratova i epidemija kuge. Husiti su ga opsjedali 1433., desetak godina 16. vijeka trpio je švedsku okupaciju, stradao je i za Tridesetogodišnjeg rata (1618.-48),[2] a i za Sedmogodišnjeg rata.[3]
Zlatni period grada trajao je od Proljeća naroda do Prvog svjetskog rata, tad se Landsberg proširio izvan srednjovjekovnih bedema, pa su po predgrađima podignute brojne tvornice i kuće.
Tad su izgrađene ceste i željezničke pruge prema drugim gradovima, a razbuktao se i parobrodski transport na Warti, pa je to pridonijelo prosperitetu grada.[3]
Landsberg je najviše stradao za Drugog svjetskog rata, prvo od jedinica Wehrmachta, koje su razrušile oba mosta preko Warte prilikom povlačanje prema Kostrzynu, a nakon tog i od nadiruće Crvene armije koja je razorila historijski centar grada.[3]
Ali je od 30. januara 1945. dotadašnji njemački Landsberg postao poljski Gorzów. Grad se brzo oporavio pa je već sredinom 1960-ih u njemu živjelo 50 000 stanovnika, više nego prije rata.[3] Krajem 1960-ih Gorzów je doživio svoj drugi građevinski boom, tako da je 1975. postao administrativni centar vojvodstva.[3] Ubrzo nakon tog već 1979. imao je 100 000 stanovnika.[3]
Atrakcije[uredi | uredi kod]
Pored katedrale turisti ga posjećuju i zbog Internacionalnog festivala romske narodne muzike.[2]
Privreda[uredi | uredi kod]
Današnji Gorzów je grad prehrambene, drvne i tekstilne industrije i brojnih građevinskih poduzeća.[2]
Poznati sugrađani[uredi | uredi kod]
- Christa Wolf (1566-1625), književnik
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Poland: Major Cities” (engleski). City population. Pristupljeno 08.01.2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Gorzów Wielkopolski, Poland” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 8.01.2021.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 „Historia miasta” (poljski). Urząd Miasta Gorzowa Wielkopolskiego. Arhivirano iz originala na datum 2021-03-05. Pristupljeno 8.01. 2021.
