Prijeđi na sadržaj

Gornje Selo (Prizren)

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Gornje Selo.
Gornje Selo
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Prizrenski
Opština Prizren
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 320
Geografija
Koordinate 42°10′40″N 20°55′51″E / 42.17778°N 20.93083°E / 42.17778; 20.93083
Nadmorska visina 1290 m
Gornje Selo na karti Srbije
Gornje Selo
Gornje Selo
Gornje Selo na karti Srbije


Koordinate: 42° 10′ 40" SGŠ, 20° 55′ 51" IGD
Gornje Selo je naselje u opštini Prizren u Metohiji, na Kosovu i deo je Sredačke župe. Udaljeno je 18 kilometara istočno od Prizrena. Selo ima oko 300 stanovnika. Selo je relativno razbijenog tipa.

Historija

[uredi | uredi kod]

Gornje Selo se prvi put pominje u svetoarhanđelskoj povelji srpskog cara Stefana Dušana iz 1348. godine.

U selu se nalazi grobljanska crkva Svetog Đorđa. Delom očuvane freske rad su prizrenskih majstora iz 16. i 17. veka. Sačuvano je i nekoliko dosta oštećenih ikona iz 17. veka. Zanimljiv je timpanon nad južnim vratima. Rađen je u jednom komadu kamena, na kome su u plitkom reljefu uklesani rascvetali krst i dve simetrično postavljene ptice. Ovaj timpanon predstavlja daleki i pozni odsjaj nekada bogato skulptovanih srednjovekovnih portala.

Interesanatno za ovo selo, kao i za celu Sredačku župu da je muško stanovništvo od perioda kada je selo potpalo pod Tursku vlast pa do oslobođenja 1912. godine odlazilo na pečalbu u prekookeanske zemlje.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Okruženo je planinskim vencem Šar planine. Južno uz graničnu liniju sa Mekedonijom, izdiže se masiv Gužibaba, jugoistočno je potez Peskovi, a istočno je planinska kosa Devedenica. Severoistočno je planinski prevoj Prevalac, Sa severne strane sela prostire se planinski masiv Ošljak. Kroz selo protiče Prizrenska Bistrica.

Poreklo stanovništva

[uredi | uredi kod]

Selo je 1947. godine imalo 100 kuća: Srbi pravoslavci (29 kuća) i Muslimani (71 kuća ).[1][a] Preci svih rodova su stari doseljenici iz okoline Prizrena, sa Kosova, iz Kičeva i okoline Skoplja.

Do 1999. godine srpsko stanovništvo je uglavnom živelo u Gornjoj mahali, dok su na ulazu u selo, u Donjoj mahali većinom živeli muslimani. Sada, u donekle obnovljenim kućama živi samo sedam srpskih porodica, sa po jednim ili dva člana, uglavnom starijih ljudi. Većinski živalj čine Muslimani.[2]

Napomene

[uredi | uredi kod]
  1. podaci iz 1947. godine

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Podaci : „Naselja“ (dr. T. Vukanović: Sredačka Župa
  2. Pravoslavlje.ru: Usamljene svetinje i usamljeni ljudi čekaju bolje vreme, Olivera Radić, 30. 9. 2012., Pristupljeno 26. 1. 2013.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]