Gorivo (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Upadana (upādāna) je sanskritska i pali reč koja doslovno znači gorivo[1], ali se u savremenom budističkom kontekstu najčešće prevodi kao prianjanje, vezivanje.

U budizmu, gorivo (upadana) i žeđ (tanha ) se smatraju dvema osnovnim uzrocima patnje. Prestanak upadane vodi do nirvane.[2]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Monasi, sve gori. Oko gori. Uho gori. Telo gori. Um gori... Gori vatrom strasti, vatrom odbojnosti, vatrom obmane.

Profesor Ričard Gomrbič je istakao u više svojih publikacija, da je izvorno značenje reči upādāna gorivo. On podseća da je Buda učestalo koristio vatru kao metaforu. U poznatoj Besedi o vatri (Āditta-pariyāya) (Vin I, 34-5; SN 35.28), Buda upozorava monahe da ”sve gori”, odnosno šest čula, njihovi predmeti i utisci koji na osnovu njih nastaju. Sve gori vatrom pohlepe, mržnje i zablude. U drugoj besedi, Buda objašnjava da je čovekova svest kao plamen - postoji dok ima goriva. Takođe, izlaz iz svega ovoga se naziva ”gašenje”, tj. nirvana.[3]

Već u vreme kada je Budagoša pisao svoje komentare (4. vek), upādāna je počela da se prevodi kao ”vezivanje”.

Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Uslovni nastanak

Prema Budinom učenju, na osnovu žeđi nastaje gorivo, a na osnovu dotoka goriva nastaje bivanje. Kada ugasimo žeđ, dotok goriva prestaje, nema više bivanja, i um je oslobođen.

Dotok goriva[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Žeđ (budizam)

Buda je gorivo, koje nastaje na osnovu želje za pojavama, poredio sa gorivom kojim palimo vatru:

Wikiquote „Kada veliki požar gori od upaljenih stabala, a čovek u njega neprekidno baca suvo granje, suvu balegu i cepanice, tada taj požar — tako hranjen, tako održavan — gori dugo, jako dugo. Isto tako, u onome ko se usredsređuje na mamce primamljivih pojava razvija se želja. Sa željom kao uslovom dolazi gorivo. Sa gorivom kao uslovom dolazi nastajanje. Sa nastajanjem kao uslovom dolazi rođenje. Sa rođenjem kao uslovom dolaze starost, bolest i smrt, jad, tuga, bol, nespokojstvo i očajanje. Tako nastaje čitava ta gomila patnje.[4]
(Buda)

Dalje, Buda tvrdi da u onome ko se usredsredi na mane primamljivih pojava želja nestaje, a sa nestankom želje dolazi do nestanka goriva, a samim tim i nestanka čitave ta gomile patnje.[5]

Prestanak goriva[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Um (budizam)

Pali kanon prenosi dijalog između učenika Vaće u Bude o sudbini oslobođenog uma posle smrti:

„Kada je um oslobođen, učitelju Gotamo, gde se on ponovo rađa?”
„Izraz ‘ponovo se rađa’ nije dobar”.
„Onda se on ne preporađa?”
„Izraz ‘ne preporađa se’ nije dobar”.
„Onda se on i preporađa i ne preporađa?”
„Izraz ‘i preporađa i ne preporađa’ nije dobar.”
„Onda se on niti preporađa, niti ne preporađa?”
„Izraz ‘niti se preporađa, niti ne preporađa’ nije dobar”.

Kada je Vaća nakon ovoga izrazio zbunjenost i sumnju u Budino znanje, on mu je odgovorio poređenjem:

„Zamisli da pred tobom gori vatra. Da li bi znao: ‘Ovo je vatra što preda mnom gori’?”
„Znao bih”.
„Ako bi te neko pitao: ‘Ta vatra što pred tobom gori, na osnovu čega ona to gori?’ – šta bi odgovorio?”
„Odgovorio bih: Ova vatra što preda mnom gori, gori na osnovu trave i pruća.”
„Ako bi onda ta vatra pred tobom bila ugašena, da li bi znao: ‘Ova vatra preda mnom je ugašena’?”
„Znao bih”.
„A ako bi te neko pitao: ‘Pošto je ta vatra pred tobom ugašena, na koju stranu je otišla: na istok, zapad, sever ili na jug’?” – šta bi odgovorio?”
„To pitanje nema smisla. Vatra gori na osnovu goriva koje čine trava i granje. Kada je ono potrošeno, ako se ne doda novo gorivo, pošto više nema goriva, ona se smatra ugašenom”.[6]

Buda potom zaključuje da se isto odnosi i na Tatagatu, čiji je um oslobođen.[6]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Gombrich, Richard F. (2005). How Buddhism Began: The Conditioned Genesis of the Early Teachings.. Routledge. ISBN 978-0-415-37123-0. 
  • Gombrich, Richard F. (2005). How Buddhism Began: The Conditioned Genesis of the Early Teachings.. Routledge. ISBN 978-0-415-37123-0. 
  • Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd: Srednji put. 

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. See, for example, Rhys Davids & Stede (1921-25). str. 149; Archived 08. 07. 2012 at Archive.is and, Gombrich (2005).
  2. Below are some excerpts from the Pali Canon indicative of the statement that clinging's cessation leads to Nirvana:
    "For the sake of what, then, my friend, is the holy life lived under the Blessed One?"
    "The holy life is lived under the Blessed One, my friend, for the sake of total Unbinding [nibbana] through lack of clinging."
    — from "Relay Chariots" (Ratha-vinita Sutta MN 24) (Thanissaro, 1999).
    "Bhikkhus, when ignorance is abandoned and true knowledge has arisen in a bhikkhu, then with the fading away of ignorance and the arising of true knowledge he no longer clings to sensual pleasures, no longer clings to views, no longer clings to rules and observances, no longer clings to a doctrine of self. When he does not cling, he is not agitated. When he is not agitated, he personally attains Nibbana. He understands: 'Birth is destroyed, the holy life has been lived, what had to be done has been done, there is no more coming to any state of being.'"
    — from "The Shorter Discourse on the Lion's Roar" (Cula-sihanada Sutta MN 11) (Ñanamoli & Bodhi, 1993).
    "Now during this utterance, the hearts of the bhikkhus of the group of five were liberated from taints through clinging no more."
    — from "The Discourse on the Not-self Characteristic" (Anatta-lakkhana Sutta SN 22.59) (Ñāṇamoli, 1981).
    "...From the cessation of craving comes the cessation of clinging/sustenance. From the cessation of clinging/sustenance comes the cessation of becoming. From the cessation of becoming comes the cessation of birth. From the cessation of birth, then aging, illness & death, sorrow, lamentation, pain, distress, & despair all cease. Such is the cessation of this entire mass of suffering & stress."
    — from "Clinging" (Upadana Sutta SN 12.52) (Thanissaro, 1998b).
    "And having drunk
    "The medicine of the Dhamma,
    "You'll be untouched by age and death.
    "Having meditated and seen —
    "(You'll be) healed by ceasing to cling."
    — from "The Healing Medicine of the Dhamma" (Miln 5 [verse 335]) (Olendzki, 2005).
  3. Gombrich, Richard F. (2005). How Buddhism Began: The Conditioned Genesis of the Early Teachings.. Routledge. ISBN 978-0-415-37123-0. 
  4. Samyutta nikāya XII.52: Upadana sutta
  5. Samyutta nikāya XII.52: Upadana sutta
  6. 6,0 6,1 Kovačević 2014, str. 321.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]