Gledište (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Gledište (pali: diṭṭhi, sanskrt: dṛṣṭi) je središnji pojam budizma.[1] Gledište nije prosta zbirka stavova, već pokretačko tumačenje iskustva koje intenzivno oblikuje misli, utiske i delanje.[2] Stoga se ispravno gledište ili ispravno razumevanje (sammā diṭṭhi) smatra prvim korakom budističkog puta.[3][4]

Buda je posebno savetovao izbegavanje spekulativnih gledišta, kako ne bismo upali u ćorsokak jalove filozofske spekulacije.[5] Cilj Budinog učenja je isključivo oslobođenje uma.

Buda u svojim govorima pominjao sledeće stavove koji pomažu u razvoju ispravnog gledišta: nastojanje na direktnom iskustvu, umesto oslanjanja na tuđa mišljenja, oslobađanje od predubeđenja, izbegavanje prebrzog zaključivanja, otvorenost za različita objašnjenja, ostavljanje vremena za pravi zaključak, spremnost za promenu mišljenja ako je protivno činjenicama, nebrkanje dela i celine, itd.[4]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pali reč diṭṭhi bukvalno znači viđenje[4], gledište, teorija, nazor.[6] Etimološki je srodno grčkom pojmu doksa.[6] Ponekad se prevodi i kao stanovište.

Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Ispravno gledište[uredi - уреди | uredi izvor]

Buda ukazuje na opasnost koja se krije u našim gledištima. Pogrešna gledišta prvo utiču na naš sistem vrednosti, a potom rađaju pogrešne reči i postupke. Buda ovo vidi kao uzrok svih drugih nevolja:

Wikiquote „Zaista ne znam, monasi, nijednu drugu stvar zbog koje još nenastala štetna stanja uma tako nastaju, a već nastala štetna stanja uma se tako umnožavaju kao što je to pogrešno gledište.[7][8]

Prema Budinim rečima, svrha ispravnog uvida je odvratnost, a svrha odvratnosti napuštanje strasti (obestrašćenost).[9] Otuda je prvi korak na putu ka probuđenju ispravno gledište (sammā diṭṭhi).[7]

Nevezivanje za gledišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Buda posebno insistira na nevezivanju za sopstvena gledišta, odnosno na lakom napuštanju sopstvenih gledišta:

Wikiquote „Drugi će slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima i teško ih napuštati. Mi nećemo slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima, već ćemo ih lako napuštati.[10]

Džungla gledišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Nemislivo

Takođe, Buda je govorio da neka gledišta treba jednostavno odložiti na stranu:

Wikiquote „Spekulativna gledišta (svet je večan, svet nije večan, svet je beskonačan, svet je konačan, duša i telo su isto, duša i telo su različito, posle smrti oslobođeni postoji, posle smrti oslobođeni ne postoji…) jesu čitavo šipražje gledišta, džungla gledišta, iskrivljenje, kolebanje, okov gledišta. Ona su opterećena patnjom, jadom, očajem i groznicom, ne vode trežnjenju, hlađenju, stišavanju, miru, neposrednom znanju, probuđenju, nirvani. Spekulativna gledišta je Oslobođeni odložio na stranu.[11]

To posebno važi za spekulativna gledišta koja ometaju asketsku praksu:

Wikiquote „Ovako monah pogrešno usmerava svoju pažnju: "Jesam li ja živeo u prošlosti? Ili nisam živeo u prošlosti? Šta sam ja bio u prošlom životu? Kakav sam bio u prošlom životu? Ako sam bio takav, gde sam živeo? Hoću li živeti i u budućnosti? Ili neću imati budući život? Šta ću biti u budućem životu? Kakav ću biti u budućem životu? Ako ću biti takav, gde ću živeti?" ili on lupa glavu o neposrednoj sadašnjosti: "Da li ja postojim? Ili ne postojim? Kakav sam ja? Otkud je ovo biće nastalo? Kuda ide?"[12]

Tumačenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Plemeniti osmostruki put počinje ispravnim gledištem. U jednom govoru Buda čitav put poredi sa kočijom, a ispravno gledište s konjima koji je vuku.[13]

Pod pogrešnim gledištem (miććha diṭṭhi) Buda podrazumeva gledište koje nas udaljava od poštovanja moralnih načela, koje poriče da postoji korist od činjenja dobrih dela. Vođeni takvim gledištem, ubeđeni smo da nema svrhe biti darežljiv, požrtvovan, poštovati svoje roditelje, porodicu, da naša dobra ni loša dela nemaju nikakve posledice. To nas onda može navesti na razne neodgovorne, čak bezobzirne postupke, kojima ugrožavamo druge, ali i sebe same.[14]

Još jedna varijanta lošeg gledišta koju pominje Buda je čvrsto držanje nekog mišljenja, insistiranje da je samo ono ispravno, dok su druga pogrešna. U želji da zadovoljimo svoj ego lako se upuštamo u rasprave i sukobe.[14]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Elijade, Mirča (1996). Vodič kroz svetske religije. Beograd: Narodna knjiga. 
  • Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd. 
  • Fuller, Paul (2005). The Notion of Diṭṭhi in Theravāda Buddhism: The Point of View. Routledge. str. 1. 

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Fuller 2005, str. 1.
  2. Dan Lusthaus, Buddhist Phenomenology. Routledge, 2002. pp. 242, note 46.
  3. Paul Fuller, The Notion of Diṭṭhi in Theravāda Buddhism: The Point of View. Routledge, 2005, pages 1-2.
  4. 4,0 4,1 4,2 Budizam od A do Ž
  5. Elijade 1996, str. 40-59.
  6. 6,0 6,1 Čedomil Veljačić, Ðhanam - apstraktna umjetnost buddhističke kontemplacije I
  7. 7,0 7,1 Kovačević 2014, str. 170.
  8. Pali: miććha diṭṭhi
  9. Čedomil Veljačić » Budizam » Nekoliko spornih tema
  10. MN 8: Sallekha sutta
  11. Govor Vaććhagotti o vatri
  12. Mađđhima nikāya 2: Sabbāsava sutta
  13. Kovačević 2014, str. 199.
  14. 14,0 14,1 Kovačević 2014, str. 171.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]