Glastonburyjska opatija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Glastonburyjska opatija
Glastonbury Abbey
Pogled na ruine opatije u Glastonburyu
Pogled na ruine opatije u Glastonburyu
Država  UK

Glastonburyjska opatija (engleski Glastonbury Abbey) je nekadašnja benegdiktinska opatija na jugu Engleske u Glastonburyju u Grofoviji Somerset, od koje su danas ostale samo ruševine.[1]

Po legendi nju je još u 1. vijeku osnovao Josip iz Arimateje, pretpostavlja se da je ta legenda potekla od redovnika iz same Glastonburyjske opatije, tokom 12 i 13. vijeka. Kad su je oni nastojali predstaviti kao jednu od stalnih rezidencija Kralja Arthura, u želji da postanu lideri kršćanstva u Britaniji.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Evangelizirani Saksonci osvojili su drevnu Grofoviju Somerset u 7. vijeku. Njihov kralj Ine od Wessexa, i danas se cijeni kao jedan od najznačajnijih figura u historiji te opatije. Kao čovjek iz tog kraja učvrstio je status i prihode opatije, a po legendi je podigao i kamenu crkvu, za koju se pretpostavlja da se nalazila kod zapadnog kraja crkvenog broda.[1]

Tu crkvu je u 10. vijeku proširio opat iz Glastonburya Dunstan, koji je 960. postao Nadbiskup Canterburyja.[1]

Nakon Normanskog osvajanja Engleske 1066. niti svo bogatstvo opatije nije moglo ublažiti muke saksonskih redovnika.[1]

Premda je prvi normanski opat Turstin, bio nasilan prema redovnicima koji nisu stali na njegovu stranu, izučene normanske zanatlije pridonijele su veličini opatije izgradnjom veličanstvenih zgrada sagrađenih istočno od stare crkve.[1]

Normansko proširenje opatije bilo je toliko veliko, da je u vrijeme kad je napisan Domesday Book - 1086. Glastonbury bio je najbogatiji samostan u zemlji.[1]

Većina normanskih zgrada izgorjele su u požaru 1184. tako da danas praktički nema ništa iz tog perioda.

Tadašni redovnici našli su se na sto muka, pa su nastavili raditi u brodu iz 12. vijeka, kog su nabrzinu obnovili i koristili gotovo punih 30 godina, sve dok nisu podigli novu crkvu. U nju su se uselili za Božić - 1213. iako izgleda da nije bila u potpunosti dovršena.[1]

Tokom 14. vijeka je opat Opatije Glastonbury, kao glavar druge najbogatije opatije u Britaniji (nakon Westminsterske), živio na visokoj nozi i imao veliku moć. Danas su najbolje očuvani primjeri njegove moći i bogatstva, fragmenti opatijske kuhinje, koja je bila dio veličanstvene opatove palače, koju je započeo graditi John de Breynton (1334-42).[1]

U to vrijeme privilegirani hodočasnici mogli su odsjesti u samoj opatiji, iskopanjem je otkriven stan na južnom kraju opatove palače, podignut za posjet kralja Henryja VII..[1]

Moć i ugled Opatije Glastonbury završio je 1536., kad je Henry VIII. u 27. godini svoje vladavine zabranio rad svih samostana u Britaniji, tako da ih do 1541. više nije bilo.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]