Gytha od Wessexa

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Gita od Veseksa)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Gita od Veseksa (engl. Gytha of Wessex, rus. Gíta Uэ́ssekskaя; umrla 1098. ili 1107.) bila je ćerka engleskog kralja Harolda II (januar - oktobar 1066) i prva supruga kijevskog kneza Vladimira Monomaha (1113. - 1125).

Gita je bila ćerka Harolda Godvinsona, poslednjeg anglosaksonskog kralja Engleske. U istoriografiji se smatra da je bila Haraldova vanbračna ćerka iz veze sa konkubinom Editom Labudovog vrata.

Kada je njen otac poginuo 1066. u bici kod Hejstingsa, Gita se sa ostalim članovima kraljevske porodice sklonila u Ekseter. Neposredno pre nego što je grad zauzeo novi engleski kralj Vilijam I Osvajač, Gita je 1068. sa srodnicima pobegla u Flandriju, a zatim, u pratnji dva brata, u Dansku gde je vladao njen rođak, kralj Svejn II Estridsen (1047—1075/6) [1][2].

Kralj Svejn je zatim posredovao oko Gitine udaje i ona se između 1074. i 1076. godine [2] venčala sa smolenskim knezom Vladimirom Monomahom, unukom Jaroslava Mudrog. Po dolasku u Rusiju, Gita je verovatno dobila ime Ana[3]. Najstariji sin Gite i Vladimira, budući Mistislav I Veliki, u skandinavskim i zapadnim izvorima se spominje kao Harold, što, možda, ukazuje da je pored ruskog imao i drugo ime u znak sećanja na dedu po majčinoj liniji [4][5][6].

Dva glavna narativna izvora za poznavanje Gitinog života su Gesta Danorum Saksona Gramatika i Heimskringla Snurija Sturlusona. Jedini ruski izvor koji je indirektno spominje, Nestorov letopis ili Povest minulih leta, beleži o samo kratku vest o smrti neimenovane žene Vladimira Monomaha 7. maja 1107. godine [7][6]. Međutim, zahvaljujući istraživanjima ruskog istoričara Aleksandra Nazarenka otkriven je pomen kneginje Gite u sinodiku manastira Sv. Pantelejmona kod Kelna, čiji je priložnik Gita bila najverovatnije još od vremena boravka u Flandriji koja je potpadala pod Kelnsku nadbiskupiju. „Kraljica Gita“ je umrla 10. marta [8], a Nazarenko je iscrpnom analizom podataka o potomcima Vladimira Monomaha zaključio da je Gita krenula na hodočašće u Svetu zemlju u znak zahvalnosti za čudesno isceljenje njenog najstarijeg sina Mistislava i da je na tom putu, koji se poklopio sa Prvim krstaškim ratom, i umrla 1098. godine[9].

Potomstvo[uredi | uredi kod]

Vladimir Monomah i Gita od Veseksa imali su brojno potomstvo:

Literatura[uredi | uredi kod]

Napomene[uredi | uredi kod]

  1. Vernadski 2013: str. 358
  2. 2,0 2,1 Nazarenko 2001: str. 523
  3. Nazarenko 2001: str. 614
  4. Vernadski 2013: str. 110
  5. Nazarenko 2001: str. 589
  6. 6,0 6,1 Obolenski 1991: str. 97
  7. Nazarenko 2001: str. 600–601
  8. Nazarenko 2001: str. 596–7
  9. Nazarenko 2001: str. 606–608