Giorgio Massari

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Giorgio Massari
barok
Biografske informacije
Rođenje13. oktobar 1687
Venecija, Italija
Smrt20. decembar 1766
Venecija
Opus
Poljearhitektura - kiparstvo
PraksaVenecija
Znamenita djela
Influencija

Giorgio Massari (* Venecija, 13. oktobar 1687 -† Venecija, 20. decembar 1766) bio je venecijanski arhitekt kasnog baroka. Najpoznatije njegovo djelo je Palazzo Grassi[1], na Kanalu Grande u Veneciji.

Biografija[uredi | uredi kod]

Giorgio Massari je rođen u obitelji kamenoresca Stefana Massarija, koji se u Veneciju doselio iz okolice Trevisa. O njegovu školovanju malo se zna.

Prvi njegov rad bila je jezuitska crkva Santa Maria del Rosario (1726. -1736.) koju venecijanci zovu Gesuati u Dorsoduru.[1] U projektiranju te crkve čvrsto se držao paladijevskih načela klasične harmonije.

Ca' Rezzonico na Kanalu Grande

Nakon toga je 1736. pobjedio na natječaju za izgradnju jezuitske crkve Santa Maria della Pietà i ubožnice uz nju. Izgradio je samo crkvu od 1745. do 1760. (fasada je dovršena te u 20. vijeku) .[1] Giorgio Massari je nakon toga postao jedan od najomiljenijih venecijanskih arhitekata, koga su zvali svi od vjerskih redova, do privatnih naručitelja. Izgradio je puno crkava, vila i palača, najviše po Veneciji ali i po cijeloj tadašnjoj Mletačkoj republici sve do Kopra. Massari je od 1682. do 1756. dovršio palaču Ca' Rezzonico, nakon smrti projektanta Baldassare Longhena (1682.) u svemu poštujući Longhenovu zamisao.[2]

Njegov najbolji rad je velika palača Palazzo Grassi na Kanalu Grande koju je izgradio od 1748. do 1772. Ona je bila sukus najboljih iskustava venecijanske arhitekture, od Palladija do Longhene. Projektirao je dvije sjajne vile; - Giovannelli u mjestu Noventa Padovana (Padova) i Cordellina u Montecchio Maggiore (Vicenza)

Villa Cordellina u mjestu Montecchio Maggiore (Vicenza)

Izbor važnijih djela[uredi | uredi kod]

Venecija[uredi | uredi kod]

Veneto[uredi | uredi kod]

  • Montecchio Maggiore, Villa Cordellina Lombardi
  • Noventa Padovana, Villa Giovanelli Colona (stubište)
  • 1747. Asolo, Katedrala Santa Maria Assunta (obnova)
  • S. Andrea di Cavasagra, Villa Cornaro (obnova), 1750.

Furlanija[uredi | uredi kod]

  • 1738. Udine, crkva Santo Spirito (obnova)
  • 1733. Udine, crkva Sant' Antonio (fasada)

Lombardija[uredi | uredi kod]

Istra[uredi | uredi kod]

  • Kopar, Katedrala Uzačašće Marijino (obnova unutrašnjosti)

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Massari, Antonio: Giorgio Massari, architetto veneziano del Settecento, Vicenza 1971.
  • Howard Deborah: The Architectural History of Venice, New York: Holmes & Meier, 1987, str. 199

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]