Giżycko

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Giżycko
Pogled na grad i Jezero Niegocin
Pogled na grad i Jezero Niegocin
Koordinate: 54°2′N 21°45′E / 54.033°N 21.750°E / 54.033; 21.750
Država  Poljska
Vojvodstvo Varminsko-mazursko
Povjat grad sa pravom povjata
Gradska prava 1612
Vlast
 - gradonačelnik Wojciech Iwaszkiewicz
Površina
 - Ukupna 13.7 km²[1]
Visina 116[1]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 29,307[1]
 - Gustoća 2,136 / stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 11-500[1]
Karta
Giżycko na karti Poljske
Giżycko
Giżycko
Pozicija Giżycka u Poljskoj

Giżycko nekad zvan Lec ili Łuczany njemački: Lötzen je grad od 29,307 stanovnika[1] na sjeveroistoku Poljske u Varminsko-mazurskom vojvodstvu.[2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Giżycko leži u srcu Regije Mazurska jezera poznate po preko 2000 jezera.[3] Kako se prostire duž sjeverne obale Jezera Niegocin, a nešto sjevernije leži veliko jezero Mamry, a južno najveće Śniardwy, zbog tog se smatra poljskom neformalnom prijestolnicom sportova na vodi.

Grad je udaljen stotinjak km istočno od Olsztyna.

Historija[uredi | uredi kod]

Teutonski viteški red je između 1277.-1283. zavladao Regijom Mazurskih jezera. Teutonci su oko 1340. na prevlaci između jezera Niegocin i Kisajno, podigli zamak (jedno krilo je preživjelo do danas). Zamak nazvan Lötzen bio je jedna od graničnih karaula prema Litvaniji.[2] Sredinom 15. vijeka uz zamak je izraslo naselje nazvano Novo selo.[2] To naselje je službeno osnovano 1475. po magdeburškom pravu, a 1612. je dobilo i gradska prava. Od tih vremena počinje lagani razvoj grada, na trasi puteva koji povezuju Lavov, Varšavu i Vilnius sa baltičkim lukama; Gdańsk, Elbląg, Braniewo i Königsberg, kao trgovišta koje je od sredine 16. vijeka održavalo četiri velika godišnja sajma.[2]

Od 1525. njime vlada Prusko vojvodstvo, stanovnici postaju evangelici a vremenom jača germanizacija.[4]

Tatari su 10. februara 1657. napali i zapalili Lötzen, pa je od njega ostao samo zamak, vijećnica i crkva. Preko hiljadu stanovnika je pobijeno ili zarobljeno i prodano kao roblje, pa je grad praktički prestao postojati.[2]

Od kad je 1701. osnovana Kraljevina Pruska, izmjenili su se pravci trgovačkih ruta, jer se Lötzen našao na periferiji kraljevine pa je počeo stagnirati.[2]

Tokom Sedmogodišnjeg rata - Lötzen je 1758. okupirala ruska vojska.

Druga polovica 19. vijeka donijela je poboljšanje kvalitete života stanovnika Lötzena i okolice, između 1843.-1851. izvedeni su veliki javni radovi na utvrdi Boyen. U periodu 1854. - 1857. najveća Mazurska jezera povezana su kanalima, pa je odtad njima moguće ploviti, pored tog izgrađena je i gusta mreža asfaltiranih cesta i željeznička pruga do Königsberga. Zbog tog se i stanovništvo Lötzena značajno povećalo, od 3.562 1871. do 6.962 - 1910.[2]

Za Prvog svjetskog rata ruska vojska je dvaput napala Lötzen, ali je Utvrda Boyen izdržala opsade. Za vrijeme dviju Bitaka kod Mazurskih jezera (jesen 1914. / zima 1915.), Lötzen je bio sjedište štaba maršala Paula von Hindenburga (kasniji predsjednik Weimarske Republike).[2]

U Međuratnom periodu Lötzen je izrastao u mondeni resort uz jezero, pa je do 1925. već imao 10 984 stanovnika, a 1939. - 16 288.[2]

Još 1827. oko 74% stanovnika Lötzena i okolice izjašnjavalo se da im poljski maternji jezik, krajem 19. vijeka njihov broj je spao na 14%, a između 1903.-1912. na svega 3%. Zbog tog su na plebiscitu održanom 11. jula 1920. ogromna većina od tadašnjih 29.378 stanovnika Lötzena, glasala za ostanak u Njemačkoj, a svega 9 da postane Poljski.[2]

Lötzen je odmah nakon rata prezvan u staro mazursko ime - Lec, od augusta 1945. počelo se koristiti i ime - Łuczany. Današnje ime - Giżycko dala mu je Komisija ministarstva javne uprave za imena.[2]

Privreda i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Giżycko je prije svega turistički resort, dakle grad hotela, pansiona, restorana, ali manjim dijelom i grad prehrambene industrije (mljekara, konzerviranje riba). On je i grad sa malim remontnim brodogradilištem i marinom.

Najveća znamenitost grada je zamak građen od 14. do 16. vijeka (djelomično rekonstruiran 1614.). Od njega je ostalo sačuvano jedino kasnorenesansno krilo. U okolici Giżycka nalazi se Rezervat prirode Perkuny. [4]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Giżycko ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[5]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Poland: Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 18.04. 2021. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 „Historia” (poljski). Giżycko. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-19. Pristupljeno 16.04.2021. 
  3. „Kraina Tysiąca Jezior? Nieprawda!” (poljski). Podroze. Pristupljeno 18.04. 2021. 
  4. 4,0 4,1 „Giżycko” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 16.04. 2021. 
  5. „Miasta partnerskie” (poljski). Giżycko. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-19. Pristupljeno 16.04.2021. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]