Gerzovo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gerzovo
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Mrkonjić Grad
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 679
Geografija
Koordinate 44°18′54″N 16°59′35″E / 44.315°N 16.993056°E / 44.315; 16.993056
Gerzovo na mapi Bosne i Hercegovine
Gerzovo
Gerzovo
Gerzovo (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 050


Koordinate: 44° 18′ 54" SGŠ, 16° 59′ 35" IGD
Gerzovo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Mrkonjić Grad koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 679 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Selo je udaljeno tridesetak kilometara od Mrkonjić Grada i smješteno je na nadmorskoj visini od prosječno 754 metra. Gerzovo se nalazi u umjereno-kontinentalnom klimatskom pojasu i karakterišu ga hladne zime i topla ljeta. Godišnja količina padavina se kreće između 1.000 i 1.200 l/m².[2]

Dio sela se nalazi u ravnici na pravcu između Šipova i Baraća, dok je ostatak razmješten na okolnim uzvišenjima. Istočnom stranom sela protiče rijeka Sokočnica, na kojoj se nalazi određeni broj vodenica.[2]

Istorija[uredi | uredi kod]

Prema narodnom predanju, Gerzovo je dobilo ime po turskom begu Gerzelesu koga je ovdje ubio Stojan Janković. Spomenik turskom junaku, ili „Turbe“ kako ga je narod nazivao, je postojao u selu do 1991/92. godine. Postoji i teorija da je naziv sela potekao od rimske riječi „gerza“ koja u prevodu znači bronzana ruda, a poznato je da danas ova područja obiluju rudama bentonita i boksita. Jedno od nekadašnjih imena sela je „Prhovo“.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991.
Srbi 673
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 6
Ukupno 679

Privreda[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

U Gerzovu se nalazi jedna od najstarijih škola u Republici Srpskoj i BiH. Osnovana je 1857. godine, a dozvolu za njeno otvaranje je dao turski sultan Abdul Medžid o čemu postoji pisani dokument – ferman koji se čuvao u gerzovačkoj crkvi do 1995. godine (kada ga je hrvatska vojska odnijela u Zadar, gdje se i danas nalazi). Ovaj kulturno-istorijski spomenik je u velikoj mjeri oštećen u poslednjem građanskom ratu, u jesen 1995. godine.[3]

U selu se nalazi i crkva-hram posvećen Krštenju Isusa Hrista ili Bogojavljenju. Na mjestu današnje građevine prvobitno je bila crkva brvnara znatno manje površine, koja je preseljena sa mjesta koje se nalazi ispod brda Rudine i Veletovo.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. 2,0 2,1 „Gerzovo”. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-09. Pristupljeno 9. 10. 2010. 
  3. Škola u Gerzovu

Vanjske veze[uredi | uredi kod]