Gautier Golja

Izvor: Wikipedia

Gautier Golja (francuski: Gautier Sans-Avoir; doslovno "Gautier bez ičega"; također Walter Sans Avoir; ? - 21. oktobar 1096) bio je jedan od vođa tzv. Seljačkog ili Narodnog križarskog rata, pokrenutog početkom 1096. godine na poziv pape Urbana II sa Koncila u Clermontu prethodne godine. O njegovom porijeklu ili ranom životu se ne zna gotovo ništa, iako nadimak sugerira da je bio siromašan ili pripadao nižim klasama; neki izvori sugeriraju da je bio rodom iz sjeverne Francuske. U svakom slučaju se priključio vojsci sačinjenoj od siromašnih seljaka i nižih vitezova na čijem je čelu bio mistik Petar Pustinjak i koja je oslobađati Svetu Zemlju krenula bez koordinacije sa bogatim feudalcima i vojnički iskusnim vitezovima koji će voditi Prvi križarski rat. Gautier je postao jedan od komandanata u Petrovoj vojsci koja je kroz Njemačku i Mađarsku prošla bez nekih većih incidenata, ali koja se na bizantskoj teritoriji počela održavati kroz pljačku i stoga dolazila u stalne sukobe sa lokalnim vlastima i stanovništvom. Križari su u Carigrad konačno stigli 20. jula, gdje je car Aleksije I Komnen uredio njihov prijevoz preko Bospora u Malu Aziju. Iako je Petar htio da se tamo stane, odmori i dočekaju pojačanja iz Evrope, Gautier je zajedno sa 20.000 sljedbenika samovoljno krenuo osvojiti Nikeju, koja se nalazila pod muslimanskom vlašću. Oko 3 km od grada su mu trupe rumskog sultana Kilidž Arslana I postavile zasjedu i potpuno razbile njegovu vojsku. Od 20.000 ljudi, samo ih se 3000 uspjelo spasiti, dok su ostali, uključujući Gautiera, poginuli, odnosno zarobljeni. Usprkos neuspjeha, Gautier je u srednjovjekovnoj književnosti često navođen kao pozitivan primjer žrtvovanja za plemeniti cilj.

Izvori[uredi - уреди]