Gadolinit

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gadolinit
Gadolinitas.jpg
gadolinit
Općenito
Kategorijanezosilikati
Kemijska formula(Ce,La,Nd,Y)2FeBe2Si2O10
Identifikacija
Bojatamnosmeđa, crna
Mohsova tvrdoća6,5-7
Sjajstaklen
Ogrebsivo-zelen

Gadolinit, također znan kao iterbit, je gotovo crni silikatni mineral koji se uglavnom sastoji od silikata cerija, lantana, neodimija, itrija, berilija i željeza ((Ce,La,Nd,Y)2FeBe2Si2O10). Naziva se gadolinit-(Ce) ili gadolinit-(Y), ovisno o varijabilnoj zastupljenosti cerija, odnosno itrija u danomu mineralu. Često sadrži tragove torija. Pronalazi se u Švedskoj, Norveškoj i SAD-u (Teksas i Kolorado).

Značajke[uredi - уреди | uredi izvor]

Gadolinit je relativno rijedak i obično se javlja u fino oblikovanim kristalima. Gotovo je crne boje, staklenoga sjaja. Tvrdoća gadolinita se kreće između 6.5 i 7 po Mohsovoj ljestvici. Kala se po konhoidalnom obrascu. Ostavlja sivo-zelen ogreb. Postaje usijan pri niskim temperaturama.

Ime i otkriće[uredi - уреди | uredi izvor]

Gadolinit je 1800. godine nazvan po Johanu Gadolinu, finskom minerologu-kemičaru koji je prvi izolirao oksid rijetkog zemnog metala itrija 1792. godine. Iako je i element gadolinij dobio ime po znamenitom kemičaru, gadolinit ne sadrži gadolinij više nego u tragovima.

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Gadolinit i euksenit zajedno su dosta rasprostranjeni u Zemljinoj kori i budući su izvor itrija i susjednih mu metala.

Vanjska poveznica[uredi - уреди | uredi izvor]