Gabonjin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gabonjin
Gabonjin na mapi Hrvatske
Gabonjin
Gabonjin
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Najbliži (veći) grad Krk
Nadmorska visina 223 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.1109097 N
 - z. d. 14.5662237 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 177
Pošta 51511 Malinska
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

Gabonjin je selo na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Primorsko goranskoj županiji.

Prvi spomen[uredi | uredi kod]

Gabonjin se prvi put spominje već u XIV. st. u glagoljskom zapisu komunskog pisca Vida Tavela 1376. godine.

Smještaj[uredi | uredi kod]

Gabonjin se nalazi na zapadnom dijelu općine Dobrinj, u unutrašnjosti otoka, te ulazi u krug naselja tzv. visoke zone Dobrinjštine.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Gabonjinu je živjelo 177 stanovnika.

Prvi poznati podatak o broju stanovnika potječe iz 1780. godine kada je Gabonjin imao 26 kuća i 109 stanovnika. Prema podacima Krčke biskupije, koja u stanovništvo ubraja i privremeno odsutne, 1898. godine u Gabonjinu je živjelo već 409 stanovnika, a 1935. godine dosegao je maksimum s 492 stanovnika.

Međutim, prema službenim popisima stanovništva, mjesto je imalo najveći broj stanovnika 1900. godine, njih 427. Od tada do danas slijedi kontinuirani pad. To se, uostalom, poklapa i s demografskim stanjem čitave općine Dobrinj koja je svoj maksimum broja stanovnika dosegla početkom 20. st. njih 4046. Pad broja stanovnika Gabonjina je postepen sve do 1981. kada općenito prestaje depopulacija na otoku prvenstveno zbog izlaska iz prometne izolacije gradnjom Titog mosta prema kopnu i „Aerodroma Rijeka“ te razvojem turizma. Međutim, obzirom da je Gabonjin udaljen od mora, nije doživio turistički procvat pa nije došlo do porasta stanovništva, već samo do njegove stagnacije: 1981. 179. stanovnika, 1991. 177 stanovnika, dakle isto koliko i prema posljednjem popisu 2001. godine.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

Većina mještana radi izvan svog mjesta stanovanja, u obližnjoj Malinskoj, Omišlju, Krku, Rijeci. Važniju granu čini poljoprivreda, ali pretežno samo kao dopunski izvor prihoda. Obzirom da je Gabonjin u unutrašnjosti otoka, gotovo u njegovom središtu, znatno udaljen od mora, nema turističkih smještajnih kapaciteta, ponude ni sadržaja, ali sve traženiji seoski turizam je šansa za razvoj Gadonjina.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • Podno brežuljka Sv. Petra nalazi se stara crkva sv. Petra koja se spominje već u XIV. st., ali je vjerojatno puno starija. Na to navodi izvještaj mletačkog providura Antonia Vinciguerre od 10. novembra 1480. g., u kojem stoji da je već tada bila ruševna. Predana je dobrinjskom kaptolu koji ju obnavlja, a kasnije joj dodaje i ložu. 1892. godine je proširena. Međutim, 1950. godine u mjestu je izgrađena nova socijalistička crkva Presvetog Srca Isusovog.
  • Danas prema crkvi sv. Petra vodi put glagoljaša, edukativna staza s tematikom glagoljice, duga dvjestotinjak metara.[2]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]