Güssing

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Güssing
Pogled na zamak i grad u dolini
Pogled na zamak i grad u dolini
Koordinate: 47°04′N 16°19′E / 47.067°N 16.317°E / 47.067; 16.317
Država  Austrija
Savezna zemlja Gradišće
Okrug (bezirk) Güssing
Vlast
 - gradonačelnik Vinzenz Knor
Površina
 - Urbano područje 49.284 km²[1]
Visina 229[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 3,713[1]
 - Urbana gustoća 75.3 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 7540, 7542
Pozivni broj 03322
Službena stranica www.gussing
Karta
Güssing is located in Austrije
Güssing
Güssing

Güssing (mađarski: Németújvár, hrvatski: Novi Grad) je grad na jugu Austrije od 3,713 stanovnika.[1]

Güssing je administrativni centar istoimenog Okruga Güssing.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Güssing leži u Gradišću nedaleko mađarske granice[2], na ušću potoka Zicken u riječicu Strem.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Güssing je status grada dobio tek 1973. ali je puno starije naselje koje se razvilo oko zamka porodice Güssing, koji je prvi put dokumentiran 1157.[2] On i danas dominira nad mjestom jer se nalazi na brdu visokom 318 metara[2]u tom ravničarskom kraju.

Zamak Güssing je prvi put dograđen u 15. vijeku, a od 1524. je vlasništvo porodice Batthyány, djelomično je srušen sredinom 18. vijeka, pa je obnovljen nakon 1957.[2]

Batthyányi su 1540. otvorili rudnik željeza, pa je mjesto toliko napredovalo da mu je car Ferdinand I 1549. dodjelio status trgovišta, pa je Güssing odtad svakog prvog ponedjeljka u mjesecu imao sajam. U tom vremenu je i grad opasan bedemima.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Znamenitosti Güssinga su romanička parohijska crkva s početka 13. vijeka, franjevački samostan izgrađen 1648./49.), sa crkvom u kojoj se nalaze nadgrobni spomenici iz 16. vijeka porodice Batthyany i klasicistički zamak porodice Drašković iz 1804.; sa gotičkim oltarom iz 1469. u kapeli.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

[Ekonomija|Ekonomskom]] strukturom mjesta dominiraju mala poduzeća i uslužni sektor u kom je zaposleno oko 74% radno sposobnog stanovništva.[2]

U proizvodnom sektoru se ističu tvornice tjestenine i keksa, mliječnih proizvoda, vrata, kožnih artikala, toaletnog pribora, pilane i minielektrane.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]