Friedrich Reinhold Kreutzwald
| Friedrich Reinhold Kreutzwald | |
|---|---|
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 26. prosinca 1803. Jõepere, Estonija(tada  Jömper, Rusko Carstvo) |
| Smrt | 25. kolovoza 1882. Tartu, Estonija (tada Dorpat, Rusko Carstvo) |
| Počivalište | Groblje Raadi Tartu, Estonija |
| Supružnik | Marie Elisabeth Saedler |
| Rodbina | Juhan Kreutzwald (otac) Annie Kreutzwald (majka) |
| Obrazovanje | |
| Alma mater | Carski univerzitet u Dorpatu |
| Zanimanje | liječnik, pisac |
| Opus | |
| Književni pravac | romantizam |
| Književne vrste | ep, poezija, bajka |
| Jezik | njemački jezik, estonski jezik |
| Znamenita djela | |
| |
Friedrich Reinhold Kreutzwald (Jömper, 26. prosinca 1803. – Dorpat, 25. kolovoza 1882.), estonski pisac, folklorist i liječnik te jedna od ključnih figura rane faze Estonskog narodnog preporoda. Kreutzwald je najpoznatiji kao autor Kalevipoega, estonskog nacionalnog epa.
Kreutzwaldovi su roditelji bili kmetovi na imanju u Jömperu,[1] gdje se Kreutzwald i rodio 26. prosinca 1803. godine. Njegov otac Juhan radio je kao postolar i čuvar žita, dok je njegova majka Annie bila sobarica. Kada je kmetstvo ukinuto 1815. godine, roditelji su Kreutzwalda poslali u okružnu školu u Wesenbergu. Kreutzwald je 1820. godine maturirao u Dorpatu te se zaposlio kao učitelj u osnovnoj školi. Godine 1833. diplomirao je na medicinskom fakultetu pri Carskom univerzitetu u Dorpatu. Iste godine, 18. kolovoza, oženio se s Marie Elisabeth Saedler. Od 1833. pa sve do 1877. radio je kao općinski liječnik u Werru.[2] Za života je bio član niza europskih naučnik udruženja te je bio nosioc počasnih doktorata s nekoliko europskih univerziteta.
Ipak, Kreutzwald je najpoznatiji kao pisac i kao jedna od vodećih figura rane faze Estonskog narodnog preporoda. Za života je napisao cijeli niz poučnih priča, temeljenih na folklornim pričama iz niza europskih zemalja (poput one o liscu Reynardu ili Trojici mudraca iz Gothama); te su priče mahom objavljene na njemačkom jeziku. Njegov magnum opus svakako je estonski nacionalni ep Kalevipoeg,[3] što ga je sastavio na estonskom jeziku temeljem bilješki koje je ranije prikupio Friedrich Robert Faehlmann.[4] Danas se Kreutzwalda smatra autorom prve izvorne knjige na estonskom jeziku, a za života se snažno zalagao i za to da se mladi estonski intelektualci služe estonskim jezikom. Od ostalih djela treba spomenuti zbirku Stare estonske bajke (1866.), nekoliko zbirki pjesama te poemu o starješini Lembituu, koja je objavljena posthumno.
Umro je 1882. godine u Dorpatu.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ A. Plakans, A Concise History of the Baltic States (2011) p. 210
- ↑ F-Reinhold Kreutzwald
- ↑ J. D. Rateliff, The History of the Hobbit (2007) p. 181
- ↑ T. Miljan ed., Historical Dictionary of Estonia (2004) p. 236
