Francesc Sabaté Llopart

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Francesc Sabaté Llopart (30. mart 1915 - 5. januar 1960) bio je katalonski anarhistički aktivist i militant, poznat po tome što je decenijama nakon poraza Republike u Španskom građanskom ratu vodio gerilski rat protiv Francovog režima.

Kao adolescent se priključio anarhosindikalističkoj organizaciji Federación Anarquista Ibérica (FAI) i pripadao njenom najmilitanijem krilu, grupi Los Novatos ("Novajlije") koje je još od kraja 1933. počelo izvoditi oružane akcije protiv vlasti tada republikanske Španije. Godine 1935. je, odbivši poziv na služenje vojnog roka, prvi put službeno postao odmetnik od zakona. Međutim, kada je 1936. desnica pokušala izvesti puč protiv republikanskih vlasti, Sabaté se zajedno sa svojim drugovima priključio obrani Republike.

Njegova jedinica, koja se borila na Aragonskom frontu, je od strane republikanskih vlasti dobila komesara iz redova staljinističkih komunista. Nakon što je on pokušao u njoj zavesti disciplinu, odnosno ukinuti dotadašnji anarhistički način organizacije, Sabaté ga je zajedno sa njegova dva druga ubio. Potom je zajedno sa svojim pristašama došao u Barcelonu pokušavši pomoći anarhistima u borbi protiv komunista prilikom tzv. Majskih dana. Kada su komunisti skršili anarhističku pobunu, Sabaté je zarobljen, ali je uspio pobjeći iz zatvora i priključiti se tzv. Duruttijevoj koloni (službeno 216. diviziji republikanske vojske). Kao njen pripadnik se borio do kraja rata, te je nakon poraza Republike prebjegao u susjednu Francusku.

U Francuskoj, gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat, bio je neko vrijeme interniran u koncentracionim logorima. Odatle je, pak, uspio pobjeći te se priključio grupama francuskog pokreta otpora koji su pod imenom maquis iz zabačenih i nepristupačnih krajeva vodili gerilske akcije protiv njemačkog okupatora i vichyjskih vlasti. Među maquisima su se posebno istakli španski maquisi koji su nakon oslobođenja Francuske započeli voditi gerilske akcije u samoj Španiji.

Sabaté je među španskim maquisima bio jedan od najdugovječnijih i najuspješnijih, pri čemu se istakao velikim brojem atentata na pripadnike frankističke Civilne garde i predstavnike Francovog režima. Sabaté i njegovi pristaše su svoje aktivnosti također financirali pljačkama banaka i bogatih kapitalista, koje su nazivali "eksproprijacijama". Sabaté je svoju gerilsku aktivnost nastavio i godinama nakon što su od njih odustali njegovi komunistički suparnici iz Agrupaciones Guerrilleras. Sa vremenom je stekao neslužbenu reputaciju frankističkog "državnog neprijatelja br. 1" te mu se pripisala smrt nekoliko stotina ljudi.

Godine 1960. je zajedno sa četvoricom sljedbenika poginuo u okršaju sa pripadnicima Civilne garde, postavši tako jedan od posljednjih istaknutijih poratnih anarhističkih gerilaca.

Njegova smrt je britanskog pisca Emerica Pressburgera potakla da napiše roman Killing a Mouse on Sunday koji je 1964. ekraniziran u Hollywoodu pod naslovom Behold a Pale Horse. U njemu je lik temeljen na Sabatéu tumačio Gregory Peck.

Literatura[uredi | uredi kod]