Foqion Postoli

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Foqion Postoli

Foqion Postoli
Biografske informacije
Rođenje 23. jul 1889. (1889-07-23)
Korča, Manastirski vilajet, Osmansko Carstvo (danas Albanija)
Smrt 2. oktobar 1927. (dob: 38)
Korča, Albanija
Obrazovanje
Zanimanje
  • Romanopisac
  • dramaturg
Opus
Znamenita djela
Cvijet uspomene (Lulja e kujtimit)[1]

Foqion Postoli (sh. Fokion Postoli, 23. jul 1889 – 2. oktobar 1927) bio je albanski romanopisac i dramatičar najpoznatiji po romanu Cvijet sjećanja (alb. Lulja e kujtimit).[2]

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoli je rođen u trgovačkoj obitelji u Korči, a dvije je godine studirao trgovinu u Istanbulu, gdje je živio sa svojim rođacima. Kasnije je odselio u Sjedinjene Države, nastanivši se u Massachusettsu. U svom novom domu Postoli se pridružio Vatri, tj. Panalbanskoj federaciji Amerike, bio je tajnik podružnice Vatre u Brocktonu i radio u časopisu Dielli (sh. Sunce), koji je izdavala Vatra. Dijelovi njegovih romana bit će objavljeni kao dodaci ovog časopisa prije no što budu izdani kao knjige.[2]

Dana 4. januara 1919. godine Postoli je bio potpisnik memoranduma koji je vladi Sjedinjenih Država poslao kongres Vatre. Kongres, održan u Winthrop Hallu u Bostonu, zahtijevao je demarkacija granica temeljem Londonskog sporazuma iz 1913.[3]

Godine 1921. vratio je se u svoj rodni grad u Albaniji da pomogne u uspostavljanju Pravoslavne autokefalne crkve u Albaniji. Postoli je umro 2. oktobra 1927. u 38. godini života.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoli je pisao tijekom posljednjih godina Albanskog narodnog preporoda i borbe za albansku neovisnost. Iako je živio u različitoj eri od ostalih pisaca preporoda, njegova djela obrađuju slične teme: rodoljublje, protivljenje osmanskoj vlasti i ponos na povijest vlastite zemlje. Njegov roman Za obranu domovine (alb. Për mbrojtjen e atdheut, 1919) opisuje sudbonosne događaje od 1895. do Balkanskih ratova,[1] i bio je tipičan za nacionalistički, romantičarski duh njegova stvaralaštva. Postolijevi romani često su bili nadahnuti problemima koje je uočio.

Cvijet uspomene[uredi - уреди | uredi izvor]

Postolijev roman Cvijet uspomene (Lulja e kujtimit) ima političku pozadinu, a Robert Elsie nazvao ga je blagim poboljšanjem predvidljivog zapleta. Roman, napisan uglavnom tijekom 1919. godine, objavljen je u Korči 1924. godine. Uz romantični sukob, obrađuje i elemente albanskog narodnog preporoda s kraja 19. stoljeća. Cvijet uspomene postao je jedan od najpoznatijih albanskih romana iz 1920-ih i 1930-ih godina.[2]

Roman je kasnije nadahnuo operu Krista Konoa, s libretom Andona Mare i Aleka Skalija. Opera je premijerno izvedena 1961. godine, a oživljena je 1978. i 2012. godine.[4]

Radnja romana odvija se u trgovačkoj sredini prekrivenom grčkom propagandom. Mladi Dhimitri, koji radi u Kristovoj trgovini, voli Kristovu jedinu kćer Olimbiju. Olimbija ga voli, unatoč siromaštvu. Kako bi poboljšao svoje poslovanje, Kristo unajmljuje Niku, tajnika iz Grčke. Niko se dodvorava Kristu, namjeravajući uzeti Olimbiju za ženu. Iako se Olimbija buni, budući da voli Dhimitrija, Kristo se uroti s Nikom kako bi Dhimitrija predao osmanskim vlastima kao simpatizera albanskih nacionalista povezanog sa pobunjenicima. Dhimitri, kojega je Olimbija upozorila, bježi iz Korle u Monastir, gdje su smješteni pobunjenici. Usred tamne zimske noći čopor vukova napadne Dhimitrija ubivši mu konja, a on jedva pobjegne uz pomoć pobunjenika. Do Korče stižu vijesti da je Dhimitri mrtav, pa Olimbija očajava. Dvije godine kasnije Dhimitri se ponovno pojavljuje u Korči kao zapovjednik pokreta za oslobađanje Albanije, što onemogući Nikove planove da ukrade Kristovo bogatstvo tako što bi se vjenčao s Olimbijom (uz Kristov blagoslov), a Dhimitri planira započeti vlastiti posao. Tako roman Cvijet uspomene oslikava ne samo borbu protiv Turaka nego i ono što autor smatra kao mračne strane grčkog nacionalizma.[1]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Këlmendi 1977, str. 540.
  2. 2,0 2,1 2,2 Robert Elsie (2010), Historical Dictionary of Albania, Historical Dictionaries of Europe, 75 (II izd.), Scarecrow Press, p. 364, ISBN 978-0810861886, https://books.google.com/books?id=haFlGXIg8uoC&q=foqion+postoli&pg=PA364 
  3. Refat Rrugazezi (2009-10-08) (sq), HISTORIA E FEDERATËS VATRA XI2, voal.ch, http://www.voal-online.ch/index.php?mod=article&cat=DIASPORAN%C3%8BZVIC%C3%8BRDHEBOT%C3%8B&article=2519, Pristupljeno 2014-02-12 
  4. Aida Tuci (23 February 2012) (sq), Si e "pastruam" veprën nga lufta e klasave, MAPO Online, http://mapo.al/2012/02/23/si-e-pastruam-vepren-nga-lufta-e-klasave/, Pristupljeno 2014-12-02 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Këlmendi, Ahmet (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost". Zagreb: Mladost.