Ferdinand Fellner

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ferdinand Fellner
Historicizam
Biografske informacije
Rođenje 19. april 1847., Beč, Austro-Ugarska
Smrt 22. mart 1916., Beč, Austro-Ugarska
Opus
Polje arhitektura
Znamenita djela
Stadttheater, Beč
Volkstheater, Beč
Konzerthaus, Ravensburg
Konzerthaus, Beč

Ferdinand Fellner (mlađi) (Beč, 19. april 1847. - Beč, 22. mart 1916.) bio je austrijski arhitekt.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ferdinand Fellner je rođen kao sin graditelja i arhitekta Ferdinanda Fellnera (starijeg). Studirao je na bečkoj Technischen Hochschule, ali je studij prekinuo i počeo raditi u očevu ateljeu.[1] Ferdinand je 1870. napravio je svoj prvi samostalni projekt za teatarsku zgradu Interimstheater u Brnu.

Teatar Etablissement Ronacher u Beču

.

Nakon očeve smrti, vodio je njegov atelier i započete poslove poput bečkog Stadttheatra, koji je 1884. izgorio.

Ferdinand je 1873. osnovao je sa svojim školskim drugom Hermannom Helmerom zajednički arhitektonski biro Büro Fellner & Helmer[1], koji je postao najznačajniji projektantski studio za teatarske zgrade (i druge zgrade javnog značaja) u Austro-Ugarskoj monarhiji. Uspjehu biroa umnogome je pomoglo Felnerovo prijateljstvo sa Heinrichom Laubeom kasnijim direktorom bečkog Burgtheatra. Uvijek je angažirao najpoznatije umjetnike za opremu enterijera, poput Gustava Klimta. Njegov najpoznatiji samostalni rad je bečki Volkstheater, od arhitekture se odmakao kad je 1903. postao je šef k.u.k. Višeg ureda za planiranje.

Ferdinad Fellner je za Hrvatsku značajan jer je zajedno sa svojim partnerom Helmerom napravio najznačajnije teatarske zgrade u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu.

Teatar u Odesi

Lista značajnijih projekata[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Stadttheater, Beč (1884.) odnosno pregradnja iste zgrade u teatar Etablissement Ronacher (Ronacher Theater), (1888.)
  • Volkstheater, Beč (1873. - 1893.)
  • Univerzitetski opservatorij, Beč (1874. - 1878.)
  • Robna kuća Thonet, Beč (1884.)
  • Groblje Margaretenhof, Beč (1885.)
  • Stephaniewarte, na brdu Kahlenberg, Beč (1887.)
  • Konzerthaus, Ravensburg (1896. - 1897.)
  • Schauspielhaus, Hamburg (otvoren 1900.)
  • Glavna fasada teatra, Theater an der Wien, Beč (1902.)
  • Konzerthaus, Beč (1913.)
  • Hessisches Staatstheater, Wiesbaden (1894.)
  • Za zajedničke projekte koje je Fellner napravio sa svojim partnerom Helmerom pogledajte: Biro Fellner & Helmer

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]