Famille-sans-nom
| Bezimena porodica | |||
|---|---|---|---|
 | |||
| Autor(i) | Jules Verne | ||
| Originalni naslov | Famille-sans-nom | ||
| Ilustrator | Georges Tiret-Bognet | ||
| Država | Francuska | ||
| Jezik | Francuski | ||
| Serija | Voyages Extraordinaires #33 | ||
| Žanr(ovi) | Pustolovni roman | ||
| Izdavač | Pierre-Jules Hetzel | ||
| Datum izdanja | 1889. | ||
| Vrsta medija | Štampa (tvrdi povez) | ||
| Kronologija | |||
| |||
| |||
Bezimena porodica (fr. Famille-sans-nom) je avanturistički roman Julesa Vernea iz 1889. godine o životu porodice u Donjoj Kanadi (današnji Quebec) tokom pobune u Donjoj Kanadi 1837. i 1838. godine, koja je težila nezavisnoj i demokratskoj republiki za Donju Kanadu. U knjizi, dva sina izdajnika bore se u pobuni pokušavajući da iskupe zločin svog oca.[1]
Radnja se odvija u Kanadi početkom 19. vijeka. Zemlja je pod britanskom upravom, nakon što su se evropske sile Francuska i Velika Britanija već nekoliko puta borile za kontrolu nad kolonijom. Ti sukobi su se odvijali istovremeno s borbama za nezavisnost na teritorijama pretežno naseljenim Francuzima i Kanađanima.
Cilj kanadskih patriota, slično kao i američkih, bio je uspostavljanje nezavisne, francuski orijentirane države. Udarac pobunjenicima zadala je vlada sklona Britaniji preko izdajnika među patriotima. Naime, advokat Morgaz izdao je svoje drugove za 50 000 dolara kako bi izbjegao optužbu za državnu izdaju. Tri vođe kanadskih patriota su potom pogubljene, a drugi su zatvoreni na mnogo godina. Francusko-kanadski doseljenici mrzili su Morgazovu porodicu i ona je bila prisiljena pobjeći. Morgaz, njegova supruga Bridget i njihovi sinovi Jean i John nisu mogli naći predaha od gnjeva naroda i mogli su ostati na jednom mjestu samo kratko vrijeme. Skrivali su se blizu granice sa SAD-om. Morgaz više nije mogao podnijeti mentalni napor i upucao se iz puške. Nakon smrti, svežnjevi novčanica ispali su mu iz džepova; to je bio dio Judine nagrade za njegovu izdaju.
Mnogo godina kasnije, nakon nekoliko neuspjelih ustanaka, nemiri ponovo tinjaju u koloniji. Britanci shvataju da je situacija kao bure baruta. Misteriozni stranac, zvan John Bezimeni, koordinira pobunom iz sjene. Niko ne zna njegov pravi identitet; on je svuda i nigdje, snabdijeva patriote novcem za oružje i vuče sve konce ustanka. Kada okupi vođstvo buduće pobune u vili patriote Vaudreuila, upoznaje i Vaudreuilovu kćerku, Clary. Ona se dugo divila Johnu Bezimenom, ali nakon njihovog susreta osjeća simpatiju prema njemu. Međutim, iz srama, on ne uzvraća njezina osjećanja. Njen otac je bio jedna od žrtava Morgazove izdaje i proveo je nekoliko godina u zatvoru. John Bezimeni je, u stvarnosti, sin izdajnika, Johna Morgaza. On želi da iskupi dio sramote porodice svojim postupcima. Njegov brat Jean odabrao je drugačiji put: kao brat Jean, on koristi slobodu propovijedanja kako bi uzburkao stanovnike kolonije vatrenim govorima s propovjedaonice. Junak John Bezimeni, kojeg Kanađani poštuju i dive mu se, za Britance je javni neprijatelj broj jedan. Privatni detektivi su angažirani da ga pronađu, a za informacije koje bi dovele do njegovog hvatanja ponuđena je nagrada od 6000 dolara.
John putuje kroz kanadske provincije kako bi uspostavio mrežu za ustanak i organizirao pošiljke oružja. Nakon početne djelimične pobjede pobunjenika, nadmoćne britanske snage uspijevaju poraziti kanadske patriote. Britanci sprovode brutalnu osvetu, paleći i pljačkajući sela pobunjenika. U borbama, stari Vaudreuil je teško ranjen, a John uspijeva tajno odvesti ranjenika svojoj majci Bridget, koja živi sama u kolibi na rubu sela. Jedna od žrtava njenog muža sada je pod njenom brigom i nikada neće saznati Johnov pravi identitet.
Vaudreuil vjeruje da umire. Želi posljednji put vidjeti svoju kćer Clary. Bridget je noću dovodi iz susjednog sela. Međutim, Bridgetinu kuću okružuju britanski agenti koji namjeravaju izvršiti pretragu. Imaju informacije da se John Bezimeni nalazi tamo. Pretragu provodi privatni detektiv Rip, koji se istakao u slučaju izdaje starog Morgaza. Kada prepozna Morgazovu ženu, prekida potragu. Po njegovom mišljenju, ni jedan vođa patriota ne bi bio s izdajnikom. Nakon Ripovih riječi, Bridget i John su razotkriveni Vaudreuilovoj kćeri. John tada bježi od svoje prošlosti.
U završnim fazama bitke, posljednji patrioti su se povukli na ostrvo iznad Nijagarinih vodopada. Nakon što Rip otkriva pravi identitet udovice Morgaz, razjareni patrioti planiraju da je linčuju. John interveniše, otkrivajući da je i on sin izdajnika Morgaza. Valovi mržnje se smiruju, ali gomila mu ne oprašta. Sljedećeg dana, dok na ostrvo jurišaju nadmoćne britanske snage, on se neustrašivo baca u odlučujuću bitku. Čak ni plemena Huron, koja su se borila na strani kanadskih patriota, nisu mogla spriječiti poraz boraca za slobodu. Posljednjim ostatkom snage, John pokušava odvesti Clary na sigurno u čamcu ispred Britanaca i sruši se pod kišom metaka. Zajedno sa svojim mrtvim ljubavnikom, Clary je pluta prema Nijagarinim vodopadima.
- 1889, SAD, New York: J.W. Lovell Co, datum objave 1889; prvo izdanje u Sjedinjenim Američkim Državama, kao Bezimena porodica
- 1889, SAD, New York: Munro, Datum objave 1889; kao Bezimena porodica
- 1890, UK, London: Sampson Low, Datum objave 1890; prvo izdanje u Velikoj Britaniji, kao Bezimena porodica
- 1963, UK, London: Arco, Datum objave 1963; skraćeno i uređeno od strane I.O. Evansa u 2 toma kao Vođa otpora i U ponor
- 1982, Kanada, Toronto: NC Press ISBN 0-919601-86-3, Datum objave 1982; novi prijevod Edwarda Baxtera
Izdanje iz 1978. godine, objavljeno u francuskoj izdavačkoj kući Union générale d'éditions, na koricama je imalo natpis "Pour un Québec libre" (Za slobodni Quebec). To se dogodilo deset godina nakon govora francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea "Vive le Québec libre", dvije godine nakon prvih izbora savremene stranke za nezavisnost u Quebecu, Parti Québécois, i dvije godine prije nego što se njihov obećani referendum o nezavisnosti dogodio 1980. godine. Lévesque je također obavio važnu državnu posjetu Francuskoj godinu dana ranije.
- ↑ Patton, JoAnna Burns (September 1983). „FAMILY WITHOUT A NAME”. Canadian Review of Materials 11 (5).
