Prijeđi na sadržaj

Famagusta

Coordinates: 35°07′30″N 33°38′56″E / 35.12500°N 33.64889°E / 35.12500; 33.64889
Izvor: Wikipedija
Famagusta
Gazimağusa
Panorama grada
Panorama grada
Famagusta na mapi Kipra
Famagusta
Famagusta
Famagusta na karti Kipra
Koordinate: 35°07′30″N 33°38′56″E / 35.12500°N 33.64889°E / 35.12500; 33.64889
Država Turska Republika Sjeverni Kipar
DistriktFamagusta
Uprava
 • Sindaco️Süleyman Uluçay
Površina
 • grad85.21 km²
Nadmorska visina
21 m
Stanovništvo
 (2011.)
 • grad40.920
 • Gustina5/km²
 • Urbano37.868
Vremenska zonaUTC+2
Poštanski broj
10048 [1]
Pozivni broj011[1]
Registarska oznakaTO[1]

Famagusta (grčki: Αμμόχωστος / Аmohostos, turski: Gazimağusa) je grad od 37,868 i općina od 40,920 stanovnika[1]na sjeveroistoku Kipra u turskom.dijelu-Sjeverni Kipar

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Famagusta se nalazi na istočnoj obali otoka u Istoimenom zaljevuu između rtova Greco i Eloea, udaljena oko 355 km istočno od Nikozije. Njezina luka je najdublja na Kipru.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]
Venecijanski bedemi

Osnovana je za antike i nazvana Arsinoa po Arsinoji II ženi kralja.Ptolemejskog Egipta Ptolemeja II. (308.–246. pne.) Od 5. vijeka Grci je zovu Аmohostos (Zakopana u pijesku) po nedalekom ušću rijeke Pedieos sjeverno od grada.[2]

Velik priljev kršćanskih izbjeglica koji su bježali nakon pada Akre (1291.) u Palestini, nakratko je pretvorio Аmohostos iz malenog mjesta u jedan od najbogatijih gradova kršćanskog svijeta. U to su se vrijeme lusignanski kraljevi Kipra krunili i kao kraljevi Jeruzalema u gotičkojI katedrali sv Nikole iz 14. vijek, koja je kasnije pretvorena u džamiju. [2]

Republika Genova zauzela je grad 1372., a nakon njih 1489. Mletačka republika. Venecijanci su ga prezvali u Famagosta (od latinskog Fama Augusta, i pretvorili u admistrativni centar otoka. Oni su rekonstruirali i dogradili gradske bedeme, koji i pored ratnih razaranja i potresa, postoje i danas. Impresivni bedemi stare Famaguste visoki 15 metara, na pojedim mjestima debeli 8 metara, su jedan od najboljih primjera srednjovjekovne fortifikacione arhitekture.[2]

Sjeverno od dobro očuvanih gradskih vrata prema moru (ponovno izgrađenih 1492.) nalazi se citadela znana kao Otelova kula. Tako je nazvana po providuru Kipra - Christoforu Moru (ili Goru[3]) (1506.-08), koji je po svemu sudeći bio inspiracija Shakespearu za Othella.[2]

Osmanlije su zauzele Famagustu nakon dugotrajne opsade, 1570-71. još na početku Ciparskog rata.

Britanci su zauzeli Kipar 1878. i vladali njime do 1960. Za njihove vladavine luka je proširena i modernizirana, pa je za Drugog svjetskog rata služila kao pomorska baza Royal Navy Za britanske vladavine južno od Famaguste je izgrađeno moderno predgrađe Varosha, koje postalo popularna turistička destinacija. Nakon Turske invazije - 1974. Varosha je zatvorena za civile, pa je turizam prestao. Od 1976.umjesto odbjeglih Grka, doseljeni su Turci iz Anadolije koji se bave uzgojem citrusa.[2]

Turska Gazimağusa (Famagusta) je od 1986.dom Univerziteta Istočnog Mediterana.

Od 1978. povezana je trajektom sa Mersinom u Turskoj i Latakijom u Siriji.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Gazimağusa (Cyprus)” (engleski). City Population. Pristupljeno 07.01.2025. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Famagusta' (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 07.01.2025. 
  3. Il Moro di Venezia...' (engleski). Conoscere Venezia. Pristupljeno 07.01.2025. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]