Famagusta
Famagusta
Gazimağusa | |
---|---|
Panorama grada | |
Koordinate: 35°07′30″N 33°38′56″E / 35.12500°N 33.64889°E | |
Država | ![]() |
Distrikt | Famagusta |
Uprava | |
• Sindaco | ️Süleyman Uluçay |
Površina | |
• grad | 85.21 km² |
Nadmorska visina | 21 m |
Stanovništvo (2011.) | |
• grad | 40.920 |
• Gustina | 5/km² |
• Urbano | 37.868 |
Vremenska zona | UTC+2 |
Poštanski broj | 10048 [1] |
Pozivni broj | 011[1] |
Registarska oznaka | TO[1] |
Famagusta (grčki: Αμμόχωστος / Аmohostos, turski: Gazimağusa) je grad od 37,868 i općina od 40,920 stanovnika[1]na sjeveroistoku Kipra u turskom.dijelu-Sjeverni Kipar
Famagusta se nalazi na istočnoj obali otoka u Istoimenom zaljevuu između rtova Greco i Eloea, udaljena oko 355 km istočno od Nikozije. Njezina luka je najdublja na Kipru.[2]

Osnovana je za antike i nazvana Arsinoa po Arsinoji II ženi kralja.Ptolemejskog Egipta Ptolemeja II. (308.–246. pne.) Od 5. vijeka Grci je zovu Аmohostos (Zakopana u pijesku) po nedalekom ušću rijeke Pedieos sjeverno od grada.[2]
Velik priljev kršćanskih izbjeglica koji su bježali nakon pada Akre (1291.) u Palestini, nakratko je pretvorio Аmohostos iz malenog mjesta u jedan od najbogatijih gradova kršćanskog svijeta. U to su se vrijeme lusignanski kraljevi Kipra krunili i kao kraljevi Jeruzalema u gotičkojI katedrali sv Nikole iz 14. vijek, koja je kasnije pretvorena u džamiju. [2]
Republika Genova zauzela je grad 1372., a nakon njih 1489. Mletačka republika. Venecijanci su ga prezvali u Famagosta (od latinskog Fama Augusta, i pretvorili u admistrativni centar otoka. Oni su rekonstruirali i dogradili gradske bedeme, koji i pored ratnih razaranja i potresa, postoje i danas. Impresivni bedemi stare Famaguste visoki 15 metara, na pojedim mjestima debeli 8 metara, su jedan od najboljih primjera srednjovjekovne fortifikacione arhitekture.[2]
Sjeverno od dobro očuvanih gradskih vrata prema moru (ponovno izgrađenih 1492.) nalazi se citadela znana kao Otelova kula. Tako je nazvana po providuru Kipra - Christoforu Moru (ili Goru[3]) (1506.-08), koji je po svemu sudeći bio inspiracija Shakespearu za Othella.[2]
Osmanlije su zauzele Famagustu nakon dugotrajne opsade, 1570-71. još na početku Ciparskog rata.
Britanci su zauzeli Kipar 1878. i vladali njime do 1960. Za njihove vladavine luka je proširena i modernizirana, pa je za Drugog svjetskog rata služila kao pomorska baza Royal Navy Za britanske vladavine južno od Famaguste je izgrađeno moderno predgrađe Varosha, koje postalo popularna turistička destinacija. Nakon Turske invazije - 1974. Varosha je zatvorena za civile, pa je turizam prestao. Od 1976.umjesto odbjeglih Grka, doseljeni su Turci iz Anadolije koji se bave uzgojem citrusa.[2]
Turska Gazimağusa (Famagusta) je od 1986.dom Univerziteta Istočnog Mediterana.
Od 1978. povezana je trajektom sa Mersinom u Turskoj i Latakijom u Siriji.[2]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Gazimağusa (Cyprus)” (engleski). City Population. Pristupljeno 07.01.2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Famagusta'” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 07.01.2025.
- ↑ „Il Moro di Venezia...'” (engleski). Conoscere Venezia. Pristupljeno 07.01.2025.