Ezana od Aksuma

Ezana na kovanici

Ezana Aksumski (giški: እዛና bez samoglasnika ዐዘነ) (također Aezana, Ezena, Azanas, Aizan, * oko 330 , † oko 356) bio je kralj Aksuma .

Ezana je bio 10. poznati vladar Aksumskog Kraljevstva koje se prostiralo u današnjoj Eritreji, sjevernoj Etiopiji , Jemenu, sjevernoj Somalij, Džibutiju, sjevernom Sudanu i južnom Egiptu. Za sebe je koristio titulu "kralja Sabe i Salhena, Himjarja i Dhu-Rajdana. Prema tradiciji je naslijedio svog oca Ela Amida. Njegova majka Sofija je bila regentkinja. Ezana je u mladosti nosio ime Zábřeh.

Ezana je bil prvi aksumski monarh koji je prihvatio kršćanstvo i prvi nakon Zoskala koga spominju njemu suvremeni historijski izvori. Stuart C. Munro-Hay ga je zato opisao kao "najpoznatijeg aksumskog kralja prije Kaleba". "Ezana je svoga učitelja, grčko-sirijskog svećenika Frumencija imenovao prvim poglavarom Etiopske crkve. Iz tog perioda datira i pismo u kome arijanski rimski car Konstancije II traži od Ezane da Frumencija pošalje u Aleksandriju kako bi se ispitale eventualne doktrinarne pogreške. PremaMunro-Hayu je Ezana taj zahtjev najvjerojatnije odbio.

Ezana je poduzeo i nekoliko vojnih pohoda koje je opisao u svojim natpisima. Dio historičara upravo njima pripisuje propast države Meroe.

Izdao je i nekoliko kovanica na kome se pojavljuju grčki natpis TOYTOAPECHTHXWPA - "Neka ovo zadovolji nnarod." Neki od tih kovanica su 1990-ih pronađene u današnjoj Indiji, što svjedoči o razvijenoj pomorskoj trgovini. Kovanice su zanimljive i zbog toga što je u njima postepeno poganski motiv diska i polumjeseca zamijenjen sa križem.

Ezani se pripisuje izgradnja nekoliko zgrada i obeliska , koji su tipični za aksumsku umjetnost.

Ezana se također slavi i kao svetac u Etiopskoj pravoslavnoj crkvi.

Literatura

• Yuri M. Kobishchanov. Axum (Joseph W. Michels, editor; Lorraine T. Kapitanoff, translator). University Park, Pennsylvania: University of Pennsylvania, 1979. ISBN 0-271-00531-9
• Sergew Hable Sellassie. Ancient and Medieval Ethiopian History to 1270 (Addis Ababa: United Printers, 1972).
• African Zion, the Sacred Art of Ethiopia, (New Haven: Yale University Press, 1993).
• Stuart Munro-Hay, Aksum: An African Civilisation of Late Antiquity