Euro

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa stranice Evro)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Euro
Euro-Banknoten.jpg
Novčanice eura
ISO 4217
KodEUR
Denominacije
Novčanice€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Kovanice1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
Demografija
Izdavanje
Nacionalna bankaEuropska središnja banka
Vrijednost
Inflacija1.8 %
 IzvorEuropska središnja banka
listopad 2006.

Euro ili evro (; ISO 4217 kod EUR) službena je valuta dvadeset od dvadeset i sedam država koje čine Evropsku uniju: Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Kipra, Estonije, Njemačke, Grčke, Hrvatske, Irske, Italije, Letonija, Litvanija, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Slovenije i Španije. Službeno ga koristi i četvero mikrodržava izvan EU: Andora, Monako, San Marino i Vatikan, britanski prekomorski teritorij Akrotiri i Dhekelia, kao i institucije Europske unije, a neslužbeno su ga usvojile Crna Gora i djelomično priznato Kosovo. Ishod je najznačajnijeg novčanog preustrojstva u Evropi od doba Rimskog carstva. Iako se introdukcija Eura može smatrati jednostavno kao način za usavršavanje Zajedničkog Evropskog Tržištva, podržavajući slobodnu trgovinu među članova eurozone, euro je također značajan dio Evropskog projekta za političku integraciju.

Eurom upravlja Evropski Sistem Centralnih Banaka (ESCB), koji se sastoji od Evropske Centralne Banke (ECB) i eurozonskih centralnih banaka koje upravljaju u državama. ECB (Smještena u Frankfurt am Mainu, Njemačka) ima isključivu moć da uspostavi novčanu policu; ostali članovi ESCB-a sudjeluju u štampanju, kovanju, i raspodjeli novčanica i kovanica, i djelovanju eurozonskom sistemu isplate.

Istorija[uredi | uredi kod]

  Članice EU koje koriste euro (eurozona)
  Članice EU u ERM II s povlasticom neobaveznog uvođenja eura
  Članice EU u ERM II fazi uvođenja eura
  Ostale članice EU s obvezom uvođenja eura u budućnosti
  Mikrodržave koje koriste euro kao rezultat ugovora s EU-om
  Države koje su jednostrano usvojile euro

Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 12 država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan eurozone (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grčka i Švedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u eurozonu 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan eurozone s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine. Naknadno, kao prva od zemalja koje su u Evropsku uniju ušle 2004., zajedničku je valutu usvojila Slovenija.

Kovanice[uredi | uredi kod]

Euro coins and banknotes.jpg

Euro kovanice su sa lica iste za sve države, dok su naličija različita od države do države. Kovanice postoje u slijedećim apoenima:

  • 1 cent
  • 2 centa
  • 5 centi
  • 10 centi
  • 20 centi
  • 50 centi
  • 1 euro
  • 2 eura

Novčanice[uredi | uredi kod]

Postoji sedam euro novčanica, sve su različite veličine i boje.

  • 5 eura- siva boja
  • 10 eura- crvena boja, na njoj je predstavljen stil romanike
  • 20 eura- plava boja- na njoj je predstavljen stil gotike
  • 50 eura- smeđa boja- na njoj je predstavljen stil baroka
  • 100 eura- zelena boja- na njoj je predstavljen stil rokokoa
  • 200 eura- žuta boja- na njoj je predstavljen moderni stil gradnje
  • 500 eura- ljubičasta boja- na njoj je predstavljena savremena europska arhitektura.

Dizajn[uredi | uredi kod]

Euro symbol.svg

Na prednjoj strani novčanica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja članica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simboliziraju zajedništvo i međusobnu saradnju zemalja.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]